SANDRA ŠVALJEK, aktualna zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, trgovala je dionicama Zagrebačke banke dok je bila u Savjetu HNB-a, i to kao ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb. Švaljek u kratkom periodu od samo mjesec dana kupila i prodala dionice te banke zaradivši za Ekonomski institut 142.569 kuna. Članovi Savjeta HNB-a tada nisu smjeli trgovati dionicama banaka, kao što to ne smiju činiti ni danas.
>> Hanfa o HNB-u: Nismo dovoljno sigurni u optužbe za povlašteno trgovanje dionicama
>> Tko će istražiti Aferu HNB? Bivši savjetnik šefa HNB-a i prijatelj Martine Dalić
Riječ je o očiglednom izigravanju propisa jer je članovima Savjeta zabranjena trgovina dionicama, a Švaljek je to znala i svejedno trgovala kao ravnateljica. Primjerice, guverner HNB-a Boris Vujčić sutra može postati predsjednik neke udruge i za nju te po tom tumačenju, slobodno trgovati na tržištu dionica, iako mu je kao guverneru HNB-a zabranjeno trgovanje dionicama
Podsjetimo, nakon što su Index Istrage otkrile kako je postojala praksa zaposlenika HNB-a da trguju vrijednosnicama banaka, iako su te banke bile subjekt njihova nadzora, pokrenuta je istraga.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je od Hanfe da ih povratno obavijesti o rezultatima nadzora zaposlenika HNB-a kako bi DORH "kao tijelo kaznenog progona, ovisno o rezultatima provedenog nadzora", mogao poduzeti zakonom propisane mjere.
Nakon što je predala nepotpuno izvješće DORH-u Hanfa bi ponovno mogla pokrenuti nadzor nad Švaljek
Hanfa je završila nadzor te dokumentaciju predala DORH-u. Ni za jednog od 58 zaposlenika koji su trgovali vrijednosnicama banaka nije utvrđeno da je bilo kaznenog djela trgovanja povlaštenim informacijama. Nadzor je bio podijeljen na tri dijela, a prvi dio, u kojem su bila izvješća za Vujčića i Švaljek, najprije je bio gotov.
U njemu su utvrdili da nije bilo nezakonitosti i trgovanja povlaštenim informacijama, o čemu su i obavijestili DORH. U tom izvješću ne spominje se trgovanje dionicama zamjenice guvernera Švaljek, već samo trgovanje obveznicama, što kompromitira nalaz Hanfe te ga čini nevjerodostojnim.
U dijelu odgovora na upit Indexa Hanfa priznaje da trgovanja dionicama Sandre Švaljek nije bilo u izvješću te nam sada kaže da "ako nadležne službe to zatraže, Hanfa može pokrenuti nadzor nad trgovanjem"!?
Dakle, nakon što smo ukazali da je ipak bilo trgovanja Hanfa kaže da može naknadno ponovno pokrenuti novi nadzor nad Švaljek. U odgovoru odmah i kažu kako misle da ni u tom slučaju nije bilo trgovanja povlaštenim informacijama!?
Odgovor Švaljek demantira zapisnik iz 2007. godine
HNB u svom odgovoru na upit o tome jesu li zaposlenici HNB-a bili dužni govoriti istinu djelatnicima Hanfe koji su obavljali nadzor kaže da je "Hanfa u provođenju nadzora zaposlenika bilo koje organizacije, odnosno građana RH, u potpunosti neovisna". Tvrde i da nisu nadležni za financijske transakcije Ekonomskog instituta.
Švaljek, s druge strane, nije htjela direktno odgovoriti na naše pitanje zašto Hanfi nije prijavila trgovanje dionicama, no danas tvrdi da "nema nikakve veze s financijskom transakcijom Ekonomskog instituta" jer je kao ravnateljica bila zastupnica temeljem zakona.
Da je Švaljek itekako imala veze s financijskom transakcijom Ekonomskog instituta, dokazuje i zapisnik Upravnog vijeća te ustanove iz lipnja 2007. godine, koji i objavljujemo. U njemu jasno stoji da je prijedlog za kupovinu dionica Zagrebačke banke dala upravo Švaljek, tada članica Savjeta HNB-a, kao i da je potpisivala naloge za transakcije dionica.
No, krenimo redom.
I ravnateljica Instituta i članica Savjeta HNB-a
Ekonomski institut Zagreb je znanstveni institut koji već više od 80 godina provodi istraživanja u polju ekonomije. Kako stoji na njihovim službenim stranicama, istraživači zaposleni na institutu uvaženi su stručnjaci na svojim područjima, a svoja istraživačka znanja prenose i u nastavne aktivnosti kao predavači na kolegijima na preddiplomskim, diplomskim, poslijediplomskim i doktorskim studijima.
Institut se financira iz proračuna. Na čelu tog Instituta Švaljek je bila u dva četverogodišnja mandata, a 2013. godine odustala je od kandidature za treći mandat. Dok je bila ravnateljica Ekonomskog instituta, bila je i članica Savjeta HNB-a, a po tadašnjem zakonu, koji vrijedi i danas, nije smjela trgovati vrijednosnicama banaka.
U lipnju 2007. godine predložila je Upravnom vijeću te institucije trgovinu dionicama Zagrebačke banke. Naime, Zagrebačka banka u to je vrijeme donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju redovnih i povlaštenih dionica privatnom ponudom. Švaljek je procijenila da bi se Institutu mogla isplatiti špekulacija s tim dionicama.
Dobar poslovni potez
Vijeće je, što je vidljivo iz zapisnika, pozdravilo njenu inicijativu te donijelo zaključak da Institut otkupi od Zagrebačke banke određeni broj dionica "po ponuđenoj povoljnoj cijeni, u ukupnoj vrijednosti od 300 tisuća kuna". Naime, Institut je imao 781 redovnu dionicu banke, a prvotna ideja bila je da se kupi 130 novih dionica, na što su imali pravo, no odlučeno je da se kupi "samo" njih 40.
Dan nakon odluke Upravnog vijeća investicijsko društvo InterCapital vrijednosni papiri d.o.o. Zagreb, koje će kasnije postati poznato po aferi Borg, dostavilo je Institutu "Mišljenje o korištenju prava prvenstva za upis novih redovnih dionica Zagrebačke Banke d.d.", u kojem se zaključuje da je "kupnja redovnih dionica Zagrebačke Banke d.d. dobar poslovni potez".
To je bilo bitno jer se u to vrijeme nije znalo kako će se kretati cijena dionice Zagrebačke banke. InterCapital ujedno je bio i izbor Švaljek kao broker u poslovima trgovine dionicama. U lipnju 2007. Švaljek je u ime i na račun Ekonomskog instituta prihvatila ponudu za kupnju četrdeset redovnih dionica Zagrebačke banke d.d. po povlaštenoj cijeni od 7400 kuna.
Ušla u kupovinu dionica bez novca
No problem je bio to što prilikom sklapanja ugovora o kupovini novih redovnih dionica Zagrebačke banke Švaljek nije imala osigurana sredstva. Da bi namaknula novac, Švaljek je u ime Instituta s InterCapitalom potpisala "Ugovor o prodaji redovnih dionica Zagrebačke Banke d.d. s obvezom ponovne kupnje", odnosno repo ugovor.
Repo poslovni ugovori su transakcije koje "podrazumijevaju pozajmljivanje trenutačno raspoloživih sredstava, a s druge strane, prodaju vrijednosnice zajmodavcu s obvezom ponovnog otkupa tih istih vrijednosnica od zajmodavca u dogovoreno vrijeme i po dogovorenoj cijeni, koja uključuje kamatu".
Pojednostavljeno, da bi kupila dionice Zagrebačke banke po povlaštenoj cijeni, Švaljek je založila dionice te banke koje je Institut već posjedovao. Institut je ustupio 33 redovne dionice, a InterCapital se obvezao doznačiti 296.000 kuna na poslovni račun Instituta.
Institut se obvezao vratiti taj iznos u roku od mjesec dana s kamatom od 7 posto. Kada Institut vrati novac, InterCapital se obvezao vratiti 33 dionice Institutu.
Švaljek iz 2007. godine: Iskoristili smo povoljan trenutak na tržištu
Transakcije prodaje dionica provode se preko InterCapitala, a sve naloge za prodaju potpisuje Švaljek. U srpnju Institut nije imao dovoljno novca da ga vrati InterCapitalu te je potpisan novi repo ugovor s rokom povrata tjedan dana kasnije.
Niz transakcija kupovine i prodaje dionicama Zagrebačke banke, koje je potpisala Švaljek, završio je prodajom netom kupljenih 40 dionica Zagrebačke banke za 439.952 kune. Podsjetimo, Švaljek je kao ravnateljica imala odobrenje Instituta za maksimalan iznos od 300 tisuća kuna za kupnju dionica Zagrebačke banke.
Konačni kupac dionica bio je InterCapital, koji je i na početku priče dao mišljenje da je riječ o dobrom poslu za Institut. Švaljek je u bilješkama za godišnje financijske izvještaje Ekonomskog Instituta Zagreb za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007. potpisala sljedeću rečenicu: "Tijekom 2007. godine smo ih ostvarili koristeći povoljan trenutak na tržištu i jednokratno ostvarili prihode od dionica u iznosu od 142.569,00 HRK."
Institut bez odgovora o prodaji dionica
Ekonomski institut u Zagrebu upitali smo jesu li u vrijeme ovih transakcija bili svjesni da je Sandra Švaljek tada bila članica Savjeta HNB-a te da joj je bilo zabranjeno trgovanje vrijednosnicama banaka, no izravan odgovor na to pitanje nismo dobili. Kažu tek da su tada trgovali temeljem javno dostupnih informacija.
Zanimalo nas je i to što je InterCapital dao preporuku za kupnju dionica Zagrebačke banke, a bio je i brokersko društvo koje je obavljalo posao prodaje redovnih dionica iste banke. Ta je tvrtka konačno bila i kupac svih redovnih dionica Zagrebačke banke, dok je Upravno vijeće dalo nalog samo za kupovinu dionica.
"Dionice su prodane kupcima na Zagrebačkoj burzi po tržišnim cijenama koje su značajno nadilazile cijenu dionice koju su dioničari koji su prihvatili ponudu Zagrebačke banke platili pri upisu, pri čemu je ostvaren kapitalni dobitak u iznosu od 142.569,00 kuna", kažu nam iz Instituta bez pojašnjenja odluke o prodaji tek kupljenih dionica. Institut kaže i da su kupovali, ali i prodavali temeljem javno dostupnih informacija.
Institut nam je predao i dokumentaciju od tridesetak stranica, no u njoj nismo naišli na podatak da je Švaljek imala dozvolu za prodaju dionica, kao i za opterećivanje dionica koje su imali u vlasništvu, odnosno ulazak u repo ugovor.
HNB bez prave reakcije
Naglasimo još jednom da je Švaljek u to vrijeme bila članica Savjeta HNB-a te nije mogla trgovati dionicama banaka, no učinila je to kao ravnateljica Instituta. Što će guverner Vujčić učiniti po tom pitanju? Sudeći prema odgovoru HNB-a - ništa.
"HNB nije nadležan za financijske transakcije pravne osobe Ekonomski institut Zagreb", stoji u odgovoru HNB-a. Nisu htjeli ni posebno komentirati da tijekom nadzora Hanfe Švaljek nije prijavila transakcije iz 2007. godine.
"Hanfa je u provođenju nadzora zaposlenika bilo koje organizacije, odnosno građana RH, u potpunosti neovisna", stoji u odgovoru HNB-a na pitanje jesu li zaposlenici HNB-a bili dužni govoriti istinu djelatnicima Hanfe koji su obavljali nadzor.
Snažan udarac za istragu Hanfe i vjerodostojnost regulatora
Ovo otkriće snažan je udarac za Hanfu, koja se prije nekoliko dana na saborskom Odboru za financije pohvalila da je dovršila nadzor zaposlenika HNB-a vezan za trgovanje vrijednosnicama banaka te da u ni jednom slučaju nije našla nepravilnosti.
"Hanfa je provodila nadzor nad zaposlenicima HNB-a i njima povezanim osobama kako je navedeno u dopisu Odboru za financije i državni proračun od siječnja 2022. godine. U to ne spadaju državne ustanove kao što je Ekonomski institut Zagreb", stoji u odgovoru Hanfe.
Naime, kako objašnjavaju u Hanfi, osnivačka prava ostvaruje vlada, a Institut djeluje u skladu sa svojim statutom, internim aktima i nadležnim zakonom.
Hanfa: To je mogla uočiti bilo koja osoba
"Ovdje je nalog za trgovanje dionicama mogla dati i bilo koja osoba koja je za to prema Statutu ustanove nadležna, u što Hanfa nema uvid", stoji u odgovoru. Naime, kako smo dokazali, Švaljek nije bila bilo koja osoba, već članica Savjeta na čiji se prijedlog i inicijativu Institut odlučio na špekulativnu transakciju dionicama.
"Ako nadležne službe to zatraže, Hanfa može pokrenuti nadzor nad trgovanjem koje spominjete", brane se iz Hanfe dodajući da je "odmah vidljivo da nije bilo riječi o raspolaganju povlaštenim informacijama jer je u lipnju 2007. svaki postojeći dioničar mogao prateći kretanje cijene dionica Zagrebačke banke nakon objave prve obavijesti o namjeravanom povećanju temeljnog kapitala, uočiti značajan rast cijene dionica.
Hanfa tvrdi i da su svi mogli uočiti značajan rast cijene dionica u odnosu na iznos po kojem se nudilo stjecanje dionica već postojećim dioničarima te iskoristiti svoje pravo prvenstva pri upisu.
"Obavijest o dokapitalizaciji te banke objavljena je u veljači 2007, a nakon što je Hanfa odobrila i javno objavila prospekt u svibnju 2007. slijedi upis i uplata novih dionica u lipnju 2007. Dakle, ne postoji korištenje informacije koja nije bila vidljiva drugima", stoji u odgovoru.
Švaljek: Nemam nikakve veze s financijskom transakcijom Ekonomskog instituta
Sandra Švaljek nije htjela izravno odgovoriti zašto djelatnicima Hanfe koji su provodili nadzor nije prijavila trgovanje dionicama Zagrebačke banke iz 2007. godine.
"Ekonomski institut Zagreb, kao pravna osoba, odnosno javna ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, na temelju odluka svojih tijela, kupio je i prodao 2007. dionice Zagrebačke banke d.d. U tom sam razdoblju kao ravnateljica bila zastupnica ove pravne osobe temeljem zakona. Kao privatna osoba izvan svojstva zakonske zastupnice javne ustanove Ekonomski institut, Zagreb nemam nikakve veze s financijskom transakcijom Ekonomskog instituta, Zagreb na temu koje je Vaš upit", kaže u odgovoru Švaljek.
Švaljek smo pitali da nam objasni rečenicu iz 2007. godine u kojoj stoji da su iskoristili "povoljan trenutak na tržištu" te da nam kaže kako je prepoznala taj trenutak i može li se to dovesti u vezu s njezinom funkcijom članice Savjeta HNB-a.
Sve radila po naputku
"Ekonomski institut, Zagreb bio je u to vrijeme postojeći dioničar budući da je stekao dionice Zagrebačke banke d.d. u postupku njezine privatizacije. U svojim pravima stoga je bio izjednačen s drugim postojećim dioničarima. Iz javno dostupnih informacija također je vidljiva i cijena ponuđenih dionica. Prema tome, jasno je da se 'povoljan trenutak na tržištu' odnosio na činjenicu da je EIZ-u kao tadašnjem dioničaru ponuđeno prvenstveno pravo otkupa novih dionica ZABA d.d. izdanih radi dokapitalizacije privatnom ponudom", stoji u odgovoru Švaljek.
Švaljek tvrdi da je unatoč zapisniku Upravnog vijeća, koje je dalo ovlasti samo kupovine dionica do 300 tisuća kuna, sve napravila temeljem uputa Upravnog vijeća, no bez dokumentacije koja bi potvrdila njene riječi.
Na kraju smo podsjetili Švaljek da je prema tada važećem zakonu, koji u tom dijelu vrijedi i danas, članovima Savjeta HNB-a zabranjeno trgovati dionicama banaka koje su subjekt nadzora HNB-a, dok je ona to napravila, ali kao ravnateljica EIZ-a. Pitali smo smatra li da je to bilo u skladu s propisima.
"Da je drukčije, bilo bi apsurdno"
"Značajne su razlike između pravnog subjektiviteta fizičkih i pravnih osoba; zakonski zastupnici pravnih osoba, dakle i ravnatelji javnih ustanova, poduzimaju pravne radnje isključivo u ime i za račun pravne osobe koju zastupaju, a ne u vlastito ime ili za svoj račun", tvrdi Švaljek dodajući da je drukčije, odnosno kad ne bi postojala razlika između subjektiviteta pravnih osoba i fizičkih osoba koje ih zastupaju po zakonu, došlo bi do apsurdnih posljedica.
"Primjerice članovi uprava trgovačkih društava imali bi pravo, umjesto dioničarima i vlasnicima, cjelokupnu dobit isplatiti sami sebi, imovina trgovačkih društava bila bi njihova vlastita, a sve koristi koje kao članovi uprava osiguraju za društvo, bile bi njihove vlastite", objašnjava nam Švaljek ističući još jednom da se radilo o kupnjama i prodajama dionica u ime i u korist Ekonomskog instituta Zagreb, a ne o njezinim osobnim transakcijama.
"Transakcije Ekonomskog instituta, Zagreb temeljile su se na javno dostupnim, a ne na povlaštenim informacijama", zaključuje na kraju.
Dokumentacija EIZ by Ilko Ćimić on Scribd
Istraživačko novinarstvo je najskuplje i potpuno financijski neisplativo novinarstvo. Ako vam je stalo do borbe za transparentnost, podržite Index Istrage donacijom. Sav novac prikupljen kroz Index Istrage bit će utrošen jedino i isključivo na najbolje istraživačke novinare i 100% neovisno, odvažno istraživačko novinarstvo.
Opširnije: https://www.istrage.hr/doniraj
Originalno objavljeno na Index Istrage