Foto: 123rf
KOSTARIKA, u kojoj se u nedjelju održava drugi krug predsjedničkih izbora, mala je zemlja koja živi od ekološkog turizma, poznata po svojoj demokratskoj tradiciji i političkoj stabilnosti. Često je zovu Švicarskom Srednje Amerike.
Na izborima u nedjelju snage će odmjeriti dvojica kandidata koji prema anketama vode mrtvu trku - evangelički pastor Fabricio Alvarado i bivši ministar Carlos Alvarado, koji nisu u rodu.
Zemlja bez vojske
Kostarika, zemlja s 4,86 milijuna stanovnika koja je neovisnost stekla 1821., smatra se uzorom demokracije u Srednjoj Americi.
Kratak građanski rat 1948. godine, posljednji u povijesti zemlje, rezultirao je ukidanjem vojske i označio početak dugog razdoblja političke stabilnosti.
I dok je nekoliko srednjoameričkih zemalja 1980-ih bilo zahvaćeno građanskim ratovima, neutralna Kostarika predložila im je mirovni plan koji je 1987. predsjedniku Oscaru Ariasu Sanchezu donio Nobelovu nagradu za mir.
Rast kriminala u posljednjim godinama
Na međunarodnom planu Kostarika je svojim prioritetom odredila razoružanje i potpuno ukidanje atomskog oružja.
Zadnjih godina suočena je, međutim, s porastom kriminala ponajviše zbog jačanja krijumčarenja droge, koje je jako rašireno u susjednim zemljama. Godine 2017. u toj je zemlji ubijeno 603 ljudi, što je 12,1 ubojstvo na 100.000 stanovnika i otprilike je u rangu ostalih zemalja Američke prevlake.
Zeleni raj
Zahvaljujući prelijepoj prirodi, Kostariku se ponekad naziva "zelenom demokracijom". Godine 2016. posjetilo ju je 2,9 milijuna turista privučenih rajskim plažama, gustim tropskim šumama i impozantnim vulkanima.
Prirodni rezervati prekrivaju četvrtinu njezina teritorija od 51.000 kilometara četvornih, na kojem se nalazi pet posto svjetske bioraznolikosti.
Zabranjen sportski lov, zaustavljeno uništavanje šuma
To je jedna od rijetkih zemalja koja je zabranila sportski lov i nije si dopustila da je zavedu sirene iskorištavanja rudarskog bogatstva ili nafte, glavnih resursa mnogih latinoameričkih zemalja.
Tijekom zadnjih deset godina okoliš je ipak pretrpio veliku štetu zbog gospodarskog razvoja. Loše se upravlja zaštićenim područjima, sve se više zagađuju zrak, tlo i voda, a štete uzrokuje i velik uzgoj ananasa, čiji je zemlja najveći izvoznik na svijetu.
Kostarika je ipak jedina tropska zemlja koja je uspjela zaustaviti deforestaciju, ističe Svjetska banka.
Također je ozbiljno shvatila čistu energiju, premašivši u studenome 2017. prag od 300 dana u godini proizvodnje električne energije isključivo iz obnovljivih izvora.
25 godina kontinuiranog rasta
Kostarika se može pohvaliti s 25 godina kontinuiranog rasta zahvaljujući otvorenosti stranim ulaganjima i postupnoj liberalizaciji vanjske trgovine.
BDP po stanovniku utrostručio se od 1960. Rast je dosegao u prosjeku 4,5 posto između 2000. i 2013. Svjetska banka očekuje rast od 3,9 posto 2017. i 3,7 posto 2018.
Zemlja ima i jednu od najmanjih stopa siromaštva u Latinskoj Americi i na Karibima (20,5 posto 2016.). Ima dobro razvijen sustav socijalne zaštite i ulaže u obrazovanje. Po indeksu ljudskog razvoja nalazi se na 66. mjestu u svijetu od ukupno 188.
Godine 2014., dvije desne stranke (PLN i Socijalno-kršćanska stranka jedinstva) koje su dijelile vlast od 1960-ih, pretrpjele su povijesni poraz kada je za predsjednika izabran centrist Luis Guillermo Solis.