Svaki korak, pomicanje gležnja ili podizanje na prste pokreće mehanizam ispod koljena koji je toliko važan za cirkulaciju da ga se često naziva i 'drugim srcem' tijela.
Riječ je o mišićima potkoljenice koji kontrakcijama stišću vene u nogama i tako pomažu potiskivanju krvi natrag prema srcu, piše ScienceAlert.
Kako radi "drugo srce"
Naravno, naziv je metaforičan jer listovi ne mogu zamijeniti organ u prsima. Njihova je uloga pomoći u jednom od najtežih zadataka krvožilnog sustava: povratku krvi iz donjih dijelova tijela usprkos sili gravitacije.
Srce pumpa krv bogatu kisikom kroz arterije, ali kada krv stigne do nogu, mora se vratiti kroz vene, gdje je tlak znatno niži. Vene nemaju vlastitu snagu pumpanja, pa tu ulogu preuzimaju mišići potkoljenice.
Dok osoba hoda, trči ili se podiže na petama, mišići na stražnjoj strani potkoljenice stežu se i pritišću vene te tako guraju krv prema gore. Mali jednosmjerni zalisci u venama sprječavaju da se krv između kontrakcija vraća prema stopalima.
Povezanost sa zdravljem i smrtnosti
Ako ovaj mehanizam funkcionira ispravno, sprječava se nakupljanje krvi u nogama. U suprotnom, mogu se javiti otečeni gležnjevi, bolovi i osjećaj težine u nogama, a dugoročno i problemi s venama. Istraživanja pokazuju da oslabljena funkcija mišićne pumpe u listovima može ukazivati na šire zdravstvene probleme.
U studiji iz 2020. godine, znanstvenici s klinike Mayo u Minnesoti analizirali su podatke 2.728 odraslih osoba. Utvrdili su da su osobe s lošijom funkcijom pumpe imale veću vjerojatnost smrtnog ishoda u godinama koje su slijedile. Nakon deset godina, stopa smrtnosti bila je oko 6 posto kod osoba s normalnom funkcijom, dok je kod onih s oslabljenom funkcijom iznosila približno 18 posto.
Istraživači napominju da slabi mišići listova nisu izravan uzrok smrti, već mogu biti pokazatelj tjelesne neaktivnosti, gubitka mišićne mase, problema sa zglobovima ili općenito lošijeg zdravlja.
Opsežnija studija iste klinike, objavljena 2024. godine na uzorku od gotovo 6.000 pacijenata, potvrdila je tu povezanost. Rizik od smrti bio je veći što je pumpa izbacivala manje krvi, a osobe s najlošijom funkcijom imale su dvostruko veći rizik od smrti u usporedbi s onima čiji su listovi učinkovito potiskivali krv.
Važno je naglasiti da je i ova studija bila opservacijska. Ona ne dokazuje da će vježbanje listova produžiti život, a znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti mehanizme koji stoje iza ove veze.
Jednostavni načini za aktivaciju pumpe
Aktivacija mišićne pumpe u listovima je jednostavna, a najlakši način je hodanje. Svaki korak steže mišiće i pomaže protoku krvi. Isti mehanizam aktiviraju i trčanje, penjanje stepenicama te ponavljano podizanje na prste.
Osobama koje rade uredske poslove savjetuje se da izbjegavaju višesatno sjedenje u istom položaju. Američka udruga za srce preporučuje ustajanje i kretanje barem jednom u sat vremena. Kada to nije moguće, pumpu mogu aktivirati pomicanjem gležnjeva gore-dolje ili podizanjem peta dok su prsti na podu.
Ni dugotrajno stajanje na mjestu nije znatno bolje rješenje jer se bez pokreta mišići ne kontrahiraju dovoljno učinkovito. Nekoliko koraka, marširanje u mjestu ili podizanje i spuštanje peta mogu održati cirkulaciju.
Redovita tjelovježba također pomaže u očuvanju snage listova. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, uz vježbe za jačanje mišića barem dva puta tjedno.
Ipak, uporno oticanje ili iznenadna bol, crvenilo ili toplina u jednoj nozi ne smiju se pripisivati samo dugom sjedenju. Takvi simptomi mogu ukazivati na krvni ugrušak i zahtijevaju liječnički pregled.
Dodatne koristi za metabolizam
Aktivacija mišića listova mogla bi imati koristi i izvan cirkulacije. Manja studija iz 2022. godine istraživala je pokret koji aktivira soleus, duboki mišić lista sposoban za dugotrajan rad bez umora. Pokret se naziva 'sklek za soleus', a izvodi se tako da osoba u sjedećem položaju drži prednji dio stopala na podu i opetovano podiže i spušta pete.
Istraživači su otkrili da su dugotrajne kontrakcije tog mišića povećale potrošnju energije i pomogle tijelu u obradi glukoze i masti nakon obroka. Pilot-studija na 10 osoba s predijabetesom pokazala je da je izvođenje ovog pokreta tijekom dvosatnog testa tolerancije na glukozu smanjilo porast šećera u krvi za otprilike trećinu u usporedbi sa sjedenjem.
Potrebno je napomenuti da su sudionici pokret izvodili kontinuirano, a ne samo nekoliko puta, te da su obje studije provedene na malom broju ispitanika.
Nekoliko podizanja peta ispod uredskog stola ne može zamijeniti šetnju, cjelovitu tjelovježbu ili medicinski tretman kada je on potreban. Ipak, ovi nalazi daju dodatan razlog da se izbjegava višesatna nepomičnost. Iako u listovima ne kuca doslovno drugo srce, svaka njihova kontrakcija pruža dragocjenu pomoć onom pravom srcu u održavanju zdrave cirkulacije.