NAKON što smo na Indexu objavili tekst o uzrocima visokih razina zagađenja zraka, u redakciju nam se javilo više ljudi koji su od nas tražili dodatna tumačenja za izuzetno gustu maglu i za nesnosan smrad koji se širi Zagrebom od novozagrebačkih Utrina do Dubrave i Maksimira.
>> Što se to događa sa zrakom u Zagrebu?
Ova dva problema - smrad i magla - povezana su s više čimbenika, među kojima su odlagalište, farme, zagađenje zraka, geografske i meteorološke prilike, pa ćemo ih sve pokušati pojasniti.
Ne smrdi samo zbog automobila i grijanja
„Živim u Dugavama, vrlo blizu Sarajevske ulice. Današnja prva jutarnja šetnja sa psom u cca 6h ujutro izazvala mi je neugodu i zabrinutost jer nisam mogla disati... doslovce kao da mi je netko utiskivao nešto, neki plin u nos i pluća. Inače sam zdrava osoba i ne spadam u osjetljivu skupinu. Nimalo ugodan osjećaj i ponovno, zabrinuta sam“, napisala nam je jedna stanovnica Dugava.
„Ja sam se doselila u Borovje prije nekih sedam godina. Nikad, ali nikad nije se desilo da kada otvorim prozor, soba smrdi kao da je ispod mene septička jama. To nema veze ni s krutim gorivima niti s dieselom, pogotovo kada je pola Zagreba na skijanju. Ima veze sa nezatrpavanjem Jakuševca i sa svinjogojskim farmama u njegovoj neposrednoj blizini. Prije sedam godina zrak uopće nije smrdio. Onda je počelo s vremena na vrijeme, no intenziviralo se unazad par mjeseci da bi zadnjih par dana bilo nesnosno“, požalila se jedna liječnica koja stanuje u Borovju, naselju koje se nalazi nedaleko od Save, preko puta Dugava. Kaže kako joj dođe da se iseli iz Zagreba u kojem je rođena.
Svinjogojske farme i kompostana odmah uz zgrade
Liječnica je u pravu kada tvrdi da promet i pojačano grijanje ne daju potpuno tumačenje za nepodnošljiv smrad. Također je točno da uzroke treba tražiti u lošoj sanaciji Jakuševca i u svinjogojskim farmama koje se nalaze u njegovoj blizini. Uz to, treba imati na umu da se na Jakuševcu nalazi i velika kompostana otvorenog tipa kojoj nikako nije mjesto tako blizu grada.
Nažalost, neki stanovnici novijih zgrada u Dugavama žive doslovno na nekoliko desetaka metara od farmi i na nekoliko stotina metara od kompostane (slike i video dolje).
Renato Petek, gradski zastupnik iz redova stranke Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez, za Index je objasnio da se pritisci na gradonačelnika Milana Bandića da riješi problem svinjogojskih OPG-ova vuku još od 2013.
„Grad je još prije desetak godina donio odluku o držanju domaćih životinja kojom je zabranjeno držanje svinja na području grada“, rekao je Petek.
„No gradonačelnik je nakon toga svake godine, navodno na traženje gradskih odbora, osobito Jakuševca, iznimno za područje tog mjesnog odbora odobravao nastavak mogućnosti držanja svinja“, dodao je.
Stranačko pogodovanje vlasnicima OPG-ova
Petek smatra da Bandić time pogoduje nekim bliskim ljudima.
„Jedna od istaknutijih osoba koje ondje imaju svinjogojski OPG je Renata Bedeković koja je ušla u Bandićevu stranku i kroz sustav štiti nekih osam velikih uzgajivača svinja i krava na tom području“, tvrdi Petek.
Obitelj Bedeković prema dostupnim podacima na području starog Jakuševca uzgaja 300-tinjak svinja na oko 36 hektara zemljišta, a ondje ima i vlastitu proizvodnju hrane.
„Problem je postao ozbiljniji nakon što su uz Sarajevsku ulicu u Dugavama izgrađene nove zgrade. Stanari iz njih doslovno s prozora gledaju u svinjogojsku farmu. Mi smo pokušali reagirati u Skupštini, no zastupnici Bandićeve stranke i HDZ-a su nas nadglasali i odbili da se donese Zaključak koji obvezuje gradonačelnika da jasno pred zastupnicima predstavi plan s farmama na Jakuševcu. Tako su kao jedina mjera za rješavanje problema ostali samo natječaji za potpore farmerima da se isele na udaljenija područja. Na te natječaje godinama se nije nitko javljao. Oni su uključivali odštetu do 750.000 kuna za svakog uzgajivača koji se odseli s područja Jakuševca. Unatoč peticijama koje je potpisalo više od 1000 Jakuševčana, tek se prošle godine prvi put javio jedan uzgajivač koji je odlučio premjestiti farmu, za što je dobio naknadu. Nekoliko ljudi s tog područja učlanilo se u stranku Milan Bandić 365 jer ih ona štiti, tako da su svake godine dobivali izuzeće od odluke Grada, tj. dozvolu za uzgoj svinja i krava. Tako je i Renata Bedeković postala vijećnicom stranke za područje cijelog Novog Zagreba Istok. Vlasnici tih farmi iz godine u godinu traže izuzeće, a Bandić im to omogućava. To izuzeće produljeno je do kraja 2020. Mi smo kao Klub SDP-a i NH-PS!-a izašli s prijedlogom da se dokinu ta produljenja, a gradske vlasti su obećale raditi pritisak na uzgajivače kako bi se iselili, uz naknadu. To se trebalo dogoditi tijekom 2019., no Bandić je odobrio još jedno produženje. Nije mi jasno zašto farmeri odbijaju takve odštete jer bi ih negdje drugdje u svijetu grad mogao jednostavno potjerati“, kaže Petek (pogledajte dokument ispod).
Dokument kojim je 2013. od Bandića tražena zabrana uzgoja svinja tako blizu grada by Index.hr on Scribd
Smatra da je vrlo zanimljivo da je Bedeković ove godine na središnjem trgu u Zagrebu, na odličnoj poziciji kraj samog prolaza prema tržnici Dolac, imala štand s proizvodima njezinog OPG-a.
„Slikao sam se ispred njezinog štanda na Adventu. O njoj se rijetko govori, no ona se smatra jednom od ključnih žena u taboru Milana Bandića,“ kaže Petek. (fotografija dolje)
Ne samo smrad nego i stravični krici
Petek kaže da se stanovnici Dugava i Jakuševca ne žale samo na smrad farmi nego i na buku koja dolazi s njih.
„Te svinje ispuštaju krike kao da ih netko grize ili kolje, čak i po noći. Ljudi su snimali video i audio snimke sa svojih balkona. Njima je obećano da tih farmi neće biti jer tako nalaže i zakon i gradski propisi. Tim ljudima je definitivno smanjena kvaliteta života“, upozorava (video dolje).
Ljudi povraćaju od smrada iz kompostane
Petek kaže da Grad ima još i dvije problematične kompostane kojima upravlja poduzeće Zrinjevac u sastavu Holdinga.
„Jedna se nalazi u Markuševcu, a druga na odlagalištu u Jakuševcu. Ondje Zrinjevac skuplja travu, lišće i granje koje se prikupi prilikom održavanja Grada. Od toga rade humus koji se potom koristi za gnojenje po parkovima i travnjacima. Ta kompostana je otvorenog tipa, a u nekim dijelovima godine izvlače kompost koji trune na površinu i prevrću ga. Za to vrijeme u nekim tjednima nastaje nesnosan smrad. Mene su znali zvati ljudi koji su onuda prolazili kako bi mi se požalili da su se ispovraćali od smrada. Tu kompostanu trebala je zamijeniti jedna zatvorenog tipa u Brezovici, no taj plan je odbačen, a u izradi je dokumentacija za Novsku gdje bi mogao ići i biološki otpad koji se sada počeo izdvajati“, tumači Petek.
Utjecaji vremena i zagađenja zraka
Klimatolog Krešo Pandžić za Index je objasnio zašto je magla toliko gusta upravo u Novom Zagrebu te zašto je smrad ovih dana tako nesnosan.
„Trenutno smo pod utjecajem anticiklone koja je uzrokovala inverziju. To znači da nema uobičajenog strujanja toplog zraka koji se kao lakši diže od toplog tla prema gore. Imamo hladan zrak koji se zadržava uz tlo i u sebi zadržava sva onečišćenja, pa i smrad“, kaže Pandžić.
„Smrad se u takvim okolnostima neće proširiti daleko jer ga neće nositi vjetar. No on će se ipak sporo širiti horizontalno, difuzijom, a to znači da će njegove koncentracije biti vrlo velike“, tumači Pandžić.
Utjecaj vremena i zagađenja zraka na maglu
Magla je u području oko Save vrlo gusta iz više razloga.
„Prije svega ondje je više vode koja isparava iz Save i njezinih brojnih rukavaca i jezera. Osim toga, to je također i najniži dio grada. Rijeka se prirodno kreće najnižim terenom, a hladan zrak koji je teži koncentrira se najviše u najnižim područjima“, kaže Pandžić.
Drugi čimbenik koji pogoduje nastanku magle je niska temperatura koja se posljednjih dana bilježi u Zagrebu. Nju donosi anticiklona s vedrim hladnim noćima.
„Što je zrak hladniji, to manje vodene pare može primiti, a da se ona ne kondenzira. Osim toga, temperatura Save tu je nešto povišena zato što se ona malo zagrijava uz obližnju elektranu Krško, što potiče njezino jače isparavanje“, kaže.
Konačno, i zagađenje zraka o kojem se posljednjih dana puno govori također je jedan od čimbenika koji pridonose ovoj priči.
„Lebdeće čestice u zraku djeluju kao jezgre, odnosno sjeme za kondenzaciju kapljica vodene pare. Poznato je da je nastajanje guste londonske magle poticao zagađen zrak, a koncentracije čestica MP10 najviše su upravo u Novom Zagrebu“, zaključuje Pandžić.
S klimatskim promjenama problemi bi mogli biti učestaliji
Nad našim krajevima već danima vlada blokirajući anticiklonalni sustav koji je inače uobičajena meteorološka pojava na srednjim geografskim širinama. Takve blokade zaustavljaju kretanje ciklonalnih sustava koje s Atlantika u Europu donosi snažna mlazna struja zraka (jet stream) koja se u višim dijelovima atmosfere vrlo postojano kreće od zapada prema istoku. Rezultat djelovanja takvih blokirajućih sustava su razdoblja dužeg stabilnog vedrog vremena koje zimi često donosi inverzije, a ljeti ekstremne temperature.
Različiti klimatski modeli predviđaju da bi ovakve blokade s globalnim zagrijavanjem mogle postati učestalije.