Loše nastavnike u Hrvatskoj neće se kažnjavati. Istražili smo kako je to u Finskoj

Foto: Shutterstock

MINISTAR Radovan Fuchs nedavno je objavio da će se odustati od stavka prijedloga Zakona koji je predviđao novčano kažnjavanje nastavnika koji svoj posao ne rade kako treba, osobito kada je riječ o ocjenjivanju učenika. Objasnio je da takve odredbe postoje i u drugim zakonima za one koji se ne pridržavaju propisa te da je postojalo mišljenje da bi to vjerojatno dovelo do povećanja odgovornosti nastavnika.

"Međutim, ako je to takav veliki problem, najjednostavnije je to maknuti i da ostane ovako kako je bilo. Odgovornost će se, u prvom redu, kao i do sada odnositi na ravnatelje škola i na same ustanove", rekao je Fuchs.

>> Fuchs o kažnjavanju nastavnika: Ako je toliki problem, maknut ćemo to iz zakona

Neke zemlje imaju nagrađivanje dobrih

Financijske nagrade i kazne te otkazi u privatnom su sektoru uobičajeni.

Istraživanja Svjetske banke pokazuju da neke zemlje koriste financijske poticaje kako bi motivirale nastavnike da poboljšaju performanse.

Ovi programi, poznati kao programi plaćanja za učinak (PFP), predviđaju nagrade temeljene na izravnim mjerama performansi. Međutim, pokazalo se da su njihovi rezultati miješani - da daju obećavajuće rezultate u obrazovnim sustavima nekih zemalja kao što su Indija, Čile, Ruanda i Tanzanija, ali i negativne ili nejasne u drugima.

Znak da postoje problemi u sustavu

Sporni stavak prijedloga Zakona digao je veliku prašinu među hrvatskim nastavnicima, sindikatima i predstavnicima oporbe.

Nastojanja vladajućih da ga uvedu očito pokazuju da smatraju da postoji potreba za povećanjem odgovornosti nastavnika te da generalno imamo problema s obrazovnim sustavom, posebno s inflacijom odlikaša te istovremenim slabim uspjehom na međunarodnim testiranjima, kao što je PISA.

Sve manji interes za nastavnički posao

S druge strane, poznato je da zanimanje za nastavničko zanimanje u Hrvatskoj slabi, što rezultira pomanjkanjem nastavnika, osobito u nekim područjima. Najveći je manjak nastavnika u području STEM – iz matematike, fizike, informatike, biologije i kemije. On je posebno izražen u Ličko-senjskoj županiji, no zamjetan je čak i u regionalnim centrima, uključujući i Zagreb. Primjerice, u Hrvatskoj već godinama nedostaje oko 300 nastavnika matematike i više od 100 nastavnika fizike.

To je za očekivati jer su STEM fakulteti prilično zahtjevni, a stručnjacima u tim područjima nude se bolje plaćeni poslovi u privatnim školama i kompanijama, bankama, IT sektoru i sl.

U takvoj situaciji za očekivati je da bi uvođenje novčanog kažnjavanja nastavnika moglo imati štetan učinak.

"Kažnjavanje nije rješenje"

U Hrvatskoj smo navikli da se problemi nastoje riješiti novčanim kaznama umjesto pozitivnim poticajima. Takva rješenja ne prazne državnu kasu, nego je, naprotiv, pune.

Prof. Neven Budak, koji je svojevremeno bio predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i voditelj radne skupine za kurikulum povijesti, za Index je rekao da mu se novčano kažnjavanje učitelja čini neprihvatljivim.

"To je dodatni korak u degradaciji učitelja. Nema sumnje da ima onih koji svoj posao obavljaju neodgovorno i nekvalitetno, no oni su manjina i njihovo dovođenje u red treba se postići drugim sredstvima", kaže Budak.

"U tome bi i sindikati trebali uzeti većeg učešća i potruditi se da sustav bude što kvalitetniji, što sada, mislim, ne rade, bar ne u dovoljnoj mjeri.

Pogotovo mi se neprihvatljivim čini novčano kažnjavanje učitelja zbog davanja neodgovarajućih ocjena. Tko će procjenjivati je li ocjena odgovarajuća ili nije? I što su neodgovarajuće ocjene? Petice bez temelja u stvarnim kompetencijama, često davane pod pritiskom roditelja? Ili loše ocjene za koje učenici i njihovi roditelji često misle da su nekakva osveta nepodobnim učenicima? Dok se ne uvedu standardizirani državni ispiti, nećemo znati koje su ocjene neprimjerene, pa je neprihvatljivo kažnjavati učitelje po ne znam kakvim kriterijima", tumači Budak.

Smatra da učiteljima treba davati podršku, ne samo financijsku nego i stručnu, a ne uvoditi sankcije. "Možda bi i članovi vlade mogli početi plaćati globe za neizvršavanje predizbornih obećanja i donošenje loših odluka koje državi i društvu nanose štetu?" poručio je.

Indikator manjka obrazovne politike

Slično kritična je i Iris Marušić iz Instituta za društvena istraživanja.

"Kažnjavanje ni na koji način ne bi unaprijedilo kvalitetu rada nastavnika i njihov profesionalizam jer mjera kažnjavanja to naprosto ne može", rekla je Marušić.

"Taj pokušaj jedan je od indikatora nepostojanja sustavne obrazovne politike. U situaciji kada imamo problema s privlačenjem mladih u učiteljsku profesiju, kada to postaje sve akutniji problem i u Hrvatskoj, kao što je već duže vrijeme u razvijenim zemljama, predlagati ovakvu mjeru upravo je suprotno potrebi da se profesija učini privlačnijom", pojasnila je Marušić.

U Finskoj je nastavnicima gotovo nemoguće dati otkaz

Finski nastavnik hrvatskog podrijetla Igor Vukelić, čija je supruga također nastavnica, kaže da u Finskoj nema ni provjere ni kažnjavanja nastavnika.

"Nastavnici teško dobivaju otkaz, čak i ako ne rade kako treba. U mojih 18 godina rada ja sam u školama vidio dvije osobe koje nisu radile kako treba, na koje su se žalili i roditelji i djeca, no one i dalje rade. Nastavnicima se može izreći opomena, međutim vrlo je teško nekome dati otkaz. Nisam čuo da je ikada neki nastavnik dobio otkaz. Mislim da je loše što loši nastavnici mogu nastaviti raditi bez straha do mirovine, no u finskom sustavu je to tako", kaže Vukelić koji je nedavno u Hrvatskoj održao više predavanja na temu finskog obrazovnog sustava.

Finska je mnogim zemljama uzor zbog svojih odličnih rezultata na raznim testovima, uključujući PISA.

Pad broja učenika ne podrazumijeva smanjenje potrebe za nastavnicima

Neki stručnjaci smatraju da bi u Hrvatskoj potreba za nastavnicima trebala padati jer imamo velik demografski pad, odnosno sve manje učenika u školama. No, Marušić ističe da to nije stvar automatizma.

"Kvalitetno obrazovanje mora biti dostupno u svim dijelovima zemlje, neovisno o tome koliko učenika ide u neku školu ili razred", kaže Marušić.

Veće plaće kao poticaj?

Dok se mišljenja naših sugovornika o kažnjavanju nastavnika podudaraju, kada je riječ o financijskoj stimulaciji, postoje razlike.

Marušić smatra da plaće deficitarnih nastavnika ne bi trebale biti veće od onih kojih ima dovoljno.

"Nisam sigurna da su takva parcijalna rješenja koja bi izazvala velike razlike u plaćama dobar put. Mislim da je rješenje da se osmišlja politika koja će povećati privlačnost tih profesija za sve, kako bi one bile dobro mjesto za rad i razvoj profesionalnih aspiracija", kaže Marušić.

"Treba voditi računa o tržištu rada"

Budak je drugačijeg mišljenja.

"Dekan PMF-a Mirko Planinić već je spominjao da ne možemo imati iste plaće za sve nastavnike. To je jednostavno stvar tržišta. Dok god potencijalni nastavnici fizike i matematike mogu dobiti puno bolje plaćene poslove negdje drugdje, zašto bi išli raditi u škole?" pita Budak.

Finska ima niz financijskih poticaja

Vukelić kaže da u Finskoj svi u razrednoj nastavi i svi u višim razredima imaju iste plaće.

"Međutim, norma im je različita. Za finski jezik ona je 16 sati predavanja tjedno, a za tjelesni, likovni i glazbeni 24 sata. To znači da osoba koja predaje finski za 16 sati predavanja dobije jednako novaca kao osoba koja predaje likovni, tjelesni ili glazbeni 24 sata", kaže Vukelić.

Slično vrijedi i za predmete iz područja STEM-a, čija je satnica 18 sati. Osim toga, finski nastavnici matematike, fizike i kemije imaju još i dodatak za tzv. demo oko sat i pol tjedno, što je naknada za praktičnu nastavu.

"Primjerice, na biologiji se seciraju ribe, a u kemiji, fizici i matematici rade se različiti pokusi i vježbe. To se nastavnicima posebno plaća", kaže naš nastavnik s finskom adresom.

Dodatni poslovi se posebno plaćaju

U finskom sustavu dodatni poslovi, poput rada na ispitima iz mature, također se posebno plaćaju. Vukelić kaže da naknada ovisi o tome koliko je teško računalno pregledati testove.

"Primjerice, teže je pregledati radove iz finskog jezika koji se sastoje od dva dijela, ispita i eseja, nego iz matematike koji se mogu pregledati računalno", tumači.

Finska davanja prilagođena su uvjetima

Vukelić kaže da se finske nastavnike posebno motivira za rad u ruralnim i izoliranim područjima.

"Postoje škole na otocima, to je uglavnom švedsko govorno područje, ili u Laponiji gdje nema puno učenika. Plaća je u njima formalno identična, no tim nastavnicima daje se neki dodatni novac za stanovanje. To mora ići na razini općina ili gradova. To nisu velika subvencioniranja. Nitko ne dobiva sasvim besplatno na korištenje stan ili kuću", navodi

"Nadalje, Finska je podijeljena u dvije zone. Zona oko Helsinkija ima najveće plaće jer su ondje troškovi života najveći. Ta razlika nije velika, kreće se oko 150 eura mjesečno bruto, što je zbog finske progresivne stope poreza 80-ak eura neto", kaže Vukelić.

U Finskoj se dobri nastavnici financijski nagrađuju

U Finskoj postoje nagrađivanja dobrih nastavnika. Vukelić tumači da oni redovno imaju razgovore s ravnateljima o tome što bi htjeli unaprijediti u nastavi te da na temelju toga ravnatelj može donijeti odluku da se nekog nastavnika posebno nagradi.

"Te nagrade su više stvar prestiža nego novaca jer se odluka donosi godišnje, a iznos je 60-ak eura bruto mjesečno. Nagrade se ne objavljuju javno", dodaje.

Ugled profesije treba podizati

Budak ističe da je poseban problem to što je ugled nastavničke profesije u Hrvatskoj na niskim granama.

"Primjerice, nastavnici nemaju nikakvu zaštitu od pritiska roditelja koji dolaze u škole s odvjetnicima, prijete i sl. Mislim da bi škole trebale biti zatvorene ustanove u koje se dolazi na poziv, a ne kako kome padne na pamet. Ako se dogovori sastanak, on se ne bi trebao voditi u četiri oka, već bi uvijek trebao biti prisutan još neki nastavnik", kaže Budak.

Rješenje za ocjenjivanje – standardizirani ispiti

Budak smatra da se problem inflacije petica i procjenjivanja kvalitete rada nastavnika dijelom može riješiti standardiziranim testovima.

"Po školama bi se trebali provoditi standardizirani državni ispiti koji bi omogućili objektivno ocjenjivanje ne samo učenika već i škola i nastavnika. Na temelju njih moglo bi se vidjeti radi li neki nastavnik dobro ili ne. Naravno, za loš uspjeh ne mora nužno biti kriv nastavnik. Možda su nam danas, u vrijeme kada djeca puno provode pred mobitelima, potrebne neke nove nastavne metode", kaže Budak.

"Nastavnike treba stimulirati ne samo kroz napredovanja u zvanju nego možda i uz pomoć nekih još stimulativnijih modela. Ako se uvedu standardizirani državni ispiti, moglo bi se vidjeti koji nastavnici kontinuirano postižu najbolje rezultate pa ih se na temelju toga može nagraditi. Također treba voditi računa da nisu važni samo apsolutni rezultati. Postoje elitne škole u koje idu najbolji učenici koji postižu najbolje rezultate. Stoga bi trebalo pratiti kakav su napredak postigli učenici, a ne samo jesu li svi odlikaši", pojasnio je Budak.

Povećati naknade za rad s djecom s posebnim potrebama

U Finskoj se velika pozornost daje nastojanju da se smanji jaz između najslabijih i najboljih učenika.

Nastavnici koji rade s djecom kojoj je potrebna posebna podrška prolaze kroz dodatne edukacije i kvalifikacije i više su plaćeni.

Vukelić kaže da je "takav slučaj s njegovom suprugom".

Budak smatra da nastavnike koji rade s učenicima kojima je potrebna posebna pozornost i pomoć treba dodatno educirati i nagrađivati.

"Također bi se permanentna edukacija učitelja trebala provoditi puno ozbiljnije nego sada. I sada postoje neka predavanja, međutim to bi trebalo biti osmišljeno tako da nastavnici savladavaju nove metode, a ne samo da se upoznaju s novim idejama u znanosti. Danas se nove metode usvajaju takvom brzinom da to nastavnik ne može pratiti ako ga se ne poduči", upozorava Budak.

I u Finskoj sve manje nastavnika

U Finskoj u posljednje vrijeme također sve manje ljudi želi raditi u školi. Dio te priče je problem poštovanja prema nastavnicima i pritisaka na njih. Vukelić kaže kako je poštovanje prema nastavnicima bilo veće prije kada su djeca imala bilježnice informativke koje su nosila sa sobom u torbi.

"Roditelji se tada nisu puno miješali u rad nastavnika. Međutim, od kada je uveden elektronski imenik, češće pokušavaju propitivati ocjene i utjecati na ishode svoje djece. Kada se komuniciralo preko informativke, to je bilo teže izvesti jer je putovanje informacija teklo sporije", kaže naš sugovornik.

"Primjerice, ja, koji imam 322 učenika svaki dan dobijem barem jednu poruku roditelja. Razumljivo je da se roditelji žele informirati o napretku svoje djece, međutim često su uvjereni da su njihova djeca najbolja pa se ponekad stvara pritisak na nastavnike. Nastavnici se nadaju da će se sa sljedećom kurikularnom reformom neke stvari vratiti na početne postavke", kaže Vukelić.

S druge strane časopis Nature piše da iskustva u nekim razvijenim zemljama poput SAD-a pokazuju da postoji i suprotan trend – da ima i znanstvenika koji su spremni zamijeniti svoje laboratorije srednjoškolskim učionicama jer nalaze neki smisao i zadovoljstvo u edukaciji.

Finska stoga ima program koji omogućuje znanstvenicima da dijelom rade znanstveni posao, a dijelom nastavnički.

Nastavnici su cijenjeni u Finskoj

Vukelić ističe da je važno postići da nastavnici budu cijenjeni u društvu.

"U Finskoj su nastavnici stvarno cijenjeni. Mi imamo manje plaće od liječnika, odvjetnika ili inženjera. Međutim, ako gledamo po satu, budući da imamo puno manje radnih sati tijekom godine, naše plaće ne zaostaju tako puno", kaže Vukelić.

***

Novu knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.

Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.

Objavljuje Index VijestiSubota, 5. studenoga 2022.

 

Pročitajte više