HRVATSKA i Jadranska regija bilježe pozitivne gospodarske pokazatelje, ali glavna prepreka nastavku gospodarskog rasta je nedostatak radne snage, istaknuto je na panelu "Načini financiranja rasta hrvatskih poduzeća".
Panel su organizirali Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj i investicijski fond Enterprise Investors, jedan od vodećih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom (private equity) u središnjoj i istočnoj Europi, koji se lani u Hrvatskoj istaknuo kupnjom Pan-Peka i trgovačkog lanca Studenac, a još od ranije u vlasništvu ima i lanac trgovina sportskom opremom Intersport.
Michal Kedzia, partner u Enterprise Investorsu za Jadransku regiju, kazao je da taj fond gotovo svaki drugi euro ulaže u sektor potrošnje, što uključuje maloprodaju, a tu su logiku slijedili i u Hrvatskoj. Sada najavljuje da će se okrenuti i traženju prilika za ulaganje i u ostale sektore, kao što su IT sektor te onaj dijelova za automobilsku industriju.
Kedzia napominje da Jadranska regija i dalje bilježi pozitivne gospodarske pokazatelje te ima solidne makroekonomske temelje za privlačenje interesa ulagača.
Ocjenjuje da će raspoloživi dohodak, posljedično i osobna potrošnja, nastaviti put konvergencije s razinom zapadne Europe. Smatra da su gospodarstva regije mnogo zdravija no prije deset godina, još snažnije ih pokreće privatna potrošnja, pri čemu napominje da je ta snažna potrošnja posljedica i velikog utjecaja turističke sezone.
Nedostatak radnika
S druge pak strane Kedzia upozorava na nedostatak radne snage, ustvrdivši da taj izazov predstavlja glavnu prepreku za nastavak gospodarskog rasta.
Direktorica ekonomskih i financijskih istraživanja u Raiffeisen banci Zrinka Živković Matijević kazala je da Hrvatska ima strukturne probleme kada je riječ o tržištu rada, pri čemu su stopa radno sposobnog stanovništva koje je aktivno, kao i stopa zaposlenosti, i dalje niska, dok s druge strane, u odnosu na druge zemlje, i dalje ima relativno visoku stopu nezaposlenosti.
Najviše fali ljudi u građevini i ugostiteljstvu
Naposljetku, tu je i nedostatak radne snage u mnogim područjima, a Živković Matijević prije svega apostrofira građevinarstvo i ugostiteljstvo. "Iz dana u dan to postaje veliki izazov za Hrvatsku, ne samo u kratkoročnom, već i dugoročnom pogledu, jer ljudski kapital je jedan od glavnih izvora potencijalnog rasta", upozorava.
Visoku ovisnost o turizmu smatra vrlo riskantnom, istaknuvši da su, s druge strane, prihodi od turizma i glavni generator rasta potrošnje kućanstava.
Kada su u pitanju reforme, Živković Matijević kaže da svaka hrvatska vlada provodi politike "malih koraka", a kao nužne reforme ističe one javnog sektora i obrazovnog sustava, dok vladavinu prava apostrofira kao najvažniju.
Prevelik utjecaj države
Daniel Radić iz konzultantske tvrtke KPMG, kada je riječ o glavnim izazovima za strane ulagače u Hrvatskoj, kao i općenito izazovima za gospodarstvo, upozorava na prevelik utjecaj države, odnosno da je dio gospodarstva pod njenim utjecajem uvelike prevelik. Smatra da bi strani ulagači u većoj mjeri dolazili kada bi bila moguća ulaganja u neke veće kompanije.
Kaže da u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina svjedočimo malom broju "greenfield" ulaganja, dok s druge strane postoji značajan interes za ulaganje u turizam, poput marina i hotela.
Miljan Ždrale, voditelj poljoprivrednog sektora za središnju i jugoistočnu Europu u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), kazao je da ova regija konačno bilježi veću prisutnost private equity fondova, dok s druge strane nedostaje dovoljan broj malih i srednjih poduzeća adekvatnih za ulaganje.