Manolić: Tuđman i hercegovački lobi za podjelu BiH

NEKADAŠNJI visoki hrvatski politički dužnosnik Josip Manolić izjavio je u utorak u Den Haagu, kao svjedok optužbe na suđenju šestorici bivših čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata, kako je pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman definirao, a "hercegovački lobi" u HDZ-u BiH i Hrvatskoj provodio politiku podjele susjedne države, zbog čega je izišao iz tada vladajuće stranke u Hrvatskoj.

"Glavni cilj Tuđmanove politike prema BiH bilo je ostvarenje Banovine Hrvatske... Tuđman je želio priključiti zapadnu Hercegovinu Hrvatskoj, jer se radi o etnički najčišćem hrvatskom prostoru koji se teritorijalno naslanja na Hrvatsku", izjavio je Manolić pred haškim sudom (ICTY).

Nekadašnjem premijeru i predsjedniku HR HB Jadranku Prliću, bivšem ministru policije HR HB Valentinu Čoriću, ministru obrane Bruni Stojiću, zapovjednicima HVO-a Milivoju Petkoviću i Slobodanu Praljku, te šefu uprave zatvora i logora HVO-a Berislavu Pušiću, ICTY sudi za ratne zločine počinjene u kampanji progona bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva s područja samoproglašene HR Herceg Bosne tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993. godine.

Po Manolićevim riječima, Tuđmanovu politiku prema BiH provodio je "hercegovački lobi" u vrhu HDZ-a: Gojko Šušak, Vice Vukojević i poslije Ivić Pašalić, te Mate Boban, Dario Kordić i čelnici bosanskohercegovačkih Hrvata kojima se sudi pred ICTY-em.

Po njegovim riječima, podjela BiH bila je pogrešna politika jer je "nemoguće proširiti svoj teritorij a da ne zadirete u teritorij druge države". "To je bilo nemoguće, nelogično i neodrživo", rekao je Manolić koji je zbog sukoba s Tuđmanom oko toga smijenjen s položaja predsjednika Županijskog doma Hrvatskog sabora i potom, zajedno sa sadašnjim predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem, napustio HDZ-a.

Manolić je govorio i o sukobu Hrvata i Bošnjaka u BiH 1993. godine ustvrdivši da je "hercegovački lobi" u tom sukobu vidio "spasonosni izlaz" za svoju politiku.

Po njegovim riječima osnivanje logora za Bošnjake na području zapadne Hercegovine bila je tajna, no kada je za to doznao, predsjednik Tuđman tražio je da se oni zatvore.

Potvrdio je da su i dijelovi Hrvatske vojske bili vojno angažirani u BiH, premda u tajnosti i bez dokumenata koji to potvrđuju.

Manolić ipak smatra da se Hrvatsku zbog toga ne može optuživati za agresiju na BiH, nego se "može optužiti vrhovni zapovjednik (Tuđman) i ministar obrane (Šušak)... i da za to ima debelih dokaza".

"To je bila zloporaba položaja da se ostvare ciljevi koji nisu bili ciljevi države u cjelini i njezina ustavnog poretka", ustvrdio je Manolić koji i idućih dana nastavlja svjedočenje pred ICTY-em.

Pročitajte više