POVRAT PET ambalaže, popularan zbog famoznih 50 lipa, koliko se isplaćuje hrvatskim građanima u maloprodaji, očito je toliko unosan da se u toj aktivnosti počeo razvijati još jedan oblik međunarodnog organiziranog kriminala. Naime, poveće pošiljke plastičnog otpada u posljednje su dvije godine ilegalno dopremljene iz susjedne Bosne i Hercegovine, a o tome najbolje svjedoče stanovnici područja uzduž dalmatinsko-hercegovačke međe.
"Otpad nije smeće"
Cijeli je biznis krenuo početkom 2006. godine kad je na snagu stupio novi zakon po kojem se umjesto bacanja u smeće plastičnu bocu odjednom isplatilo utržiti kod otkupljivača, koji će istu uputiti u proces reciklaže. Osim što je time konačno zaživjela ona poznata izreka jednog domaćeg komunalnog poduzeća - "otpad nije smeće", ujedno su se pokrenuli stanovnici ovih prostora, u smislu da se svojom ekološkom "sviješću" mogu okoristiti te se potaknuo pa i ubrzao razvoj još jedne gospodarske grane.
Pouzdano švercersko prometalo - tovar
Naime, u rješavanju problema prebacivanja robe preko granice uključili su jedan "prastari" ekološki element - dobro, staro, a i pouzdano prometalo poznatije pod imenom magarac. Tovari se tako treniraju da na svojim leđima prenesu teret od bala prešane plastike i da takvi sami samcati ilegalno prijeđu granicu. Šverceri su se time uvelike zaštitili, jer ukoliko policija naleti na magarca u prijestupu sigurno je da nemaju koga kazniti. U tim slučajevima tek će vlasnik ostati bez svoje imovine, a magarac će se olakšati, jer neće više morati prenositi prilično težak plastični teret.
Razvijeni su i drugi načini, a njih su se dosjetili šverceri koji nisu bili vični treniranju životinja pa su krenuli koristiti neke druge oblike prijevoza - prešanu plastiku bacaju u hercegovačke rijeke kojima se donji tokovi nalaze u Dalmaciji. Nizvodno robu preuzimaju hrvatski partneri pa je potom odvoze u centar za otkup.
Hrvati prvi u Europi po prikupljanju PET ambalaže
Cijelu inovativnost u "poslovanju" ispričao je jedan od stanovnika pograničnih područja, a u takvo što navodno nije upućena hrvatska policija. Tako načelnik Sektora za granicu Željko Kapetanović kaže kako granični djelatnici svakodnevno kontroliraju područje kako bi suzbili bilo koju vrstu šverca, pa tako i ovu, a njemu su poznati samo slučajevi ilegalnih aktivnosti obavljenih putem kamiona i furgona. Kapetanović je svjestan razmjera ove vrste kriminala, kao i njegove štetnosti, ali veli kako se broj ovih kaznenih djela značajno smanjio.
No, ostaje činjenica kako hrvatska policija u razmjere kriminala ne može biti sigurna, jer postoji mogućnost da se dobar istog jednostavno nije zabilježen. Teško je očekivati i od velikih centara za otkup, ali i od onih manjih da kontroliraju porijeklo "robe" tako da je općenito teško utvrditi koliko je ova aktivnost uzela maha.
Zanimljivo je da je Hrvatska, kazuju istraživanja, među prvima u Europi po prikupljanju plastične ambalaže - otkupi se od 80 do 90 posto, a to se može zahvaliti najviše socijalno najugroženijim osobama koje od prikupljanja i prodaje plastike jedva spajaju kraj s krajem.
Foto: AFP arhiva