PREDSJEDNIK Republike Stjepan Mesić rekao je danas, komentirajući sastanak čelnika BiH u Bruxellesu o novom ustavnom rješenju Bosne i Hercegovine, da je "potrebna nadgradnja Daytonskoga mirovnog sporazuma".
"Mnogi koji su razarali Bosnu vjerovali su da je to jedan predah i da će se međunarodna zajednica umoriti te da će se opet vratiti politika koja je poražena i podijeliti BiH. Bosna mora ostati i ona se ne može podijeliti", istaknuo je Mesić.
Predsjednik je rekao kako se sada vidi da svijet ne može prihvatiti da dio teritorija ide Srbiji, a dio Hrvatskoj, a da mala državica muslimana, koja bi živjela od pomoći, ostane u okruženju. "Tu bi mogli nastati kampovi terorista nezadovoljnih podjelom BiH te to bi mogla postati nova Palestina idućih 50 ili 70 godina", upozorio je Mesić ističući da Europa to nije mogla prihvatiti.
"Potrebno je sada stvoriti nadgradnju Daytonskog sporazuma po kojoj će se izgubiti iluzije da će entiteti postati države", ocijenio je Mesić.
Također je komentirao napise u medijima kako je Hrvatska predložila arbitražu sa Slovenijom zbog neplaćenog duga za struju iz Nuklearne elektrane "Krško" te ometa li to odnose sa Slovenijom nakon njegova sastanka s predsjednikom Slovenije Janezom Drnovšekom. Istaknuo je da za otvorena pitanja sa susjedom ima samo jedan način, a to je da se svako pitanje posebno riješi. "Ne može se pitanje Ljubljanske banke vezati uz "Krško", a ako postoji dug za struju, onda ga treba platiti", dodao je.
Što se tiče Savudrijske vale ili Piranskoga zaljeva, to se može riješiti jedino tako da se do u milimetar matematičkom točnošću identificira granica na moru, nastavio je. Ako ne može ići dogovorom, mora se ići na međunarodnu sudsku instancu poput Međunarodnoga suda pravde u Haagu, i tamo se može doći do pravorijeka koji će zadovoljiti obje strane, rekao je predsjednik.
Komentirajući novinske napise da je Privredna banka "Zagreb", koja je u većinskom vlasništvu jedne talijanske banke, odlučila pod povoljnijim uvjetima kreditirati pripadnike talijanske manjine u Hrvatskoj, Mesić je rekao da se nijedna institucija ne bi trebala izdvajati. "Građani i u bankama trebaju biti izjednačeni u pravima", rekao je.
Predsjednik Mesić danas je primio predstavnike Udruge "Svitanje", učenike Osnovne škole Petra Berislavića iz Trogira, Udrugu Uzdoljaka iz Rijeke, učenike karlovačkoga Centra za odgoj i obrazovanje, skupinu građana i poduzetnika iz Zagreba te djecu s downovim sindromom iz pulske Udruge za zaštitu i promicanja prava bolesnika.
Trodnevna konferencija o nadogradnji sporazuma
Trodnevna konferencija posvećena ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini započela je u subotu u Bruxellesu, a na tom sastanku, zatvorenom za javnost, sudjeluje 15 čelnika i visokih dužnosnika iz osam bosanskohercegovačkih parlamentarnih stranaka te predstavnici nekoliko međunarodnih nevladinih organizacija, među njima i Donald Hays iz američkog Instituta za mir, koji je jedno vrijeme bio zamjenik Visokog predstavnika za BiH Paddya Ashdowna.
Sudionike skupa u subotu je pozdravio i europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.
"Mi preporučujemo ustavnu evoluciju, radije nego ustavnu revoluciju. Deset godina nakon Daytona, vrijeme je da Bosna i Hercegovina od izgradnje mira krene prema izgradnji države", rekao je Rehn u svom pozdravnom govoru, koji je objavila Europska komisija.
"Pozdravljam sastanak čelnika političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine, koji su došli u Bruxelles na raspravu o svom ustavu. To je jasan signal da se pojavljuje konsenzus o reviziji daytonskog ustava. Europska komisija je spremna pomoći taj proces, koji je u rukama čelnika BiH", rekao je Rehn.
Prema dnevnom redu sastanka, sudionici će raspravljati o različitim opcijama u vezi s ulogom tročlanog predsjedništva države, institucije koja bi mogla biti zamijenjena predsjednikom koji bi se birao u parlamentu. Također će razmatrati pitanja u vezi s formiranjem vlade, ulozi predsjednika Vijeća ministara ili premijera te o ovlastima i zadaćama pojedinih ministarstava. Na dnevnom redu je i uloga parlamenta te rasprava o ulozi države u svjetlu približavanja BiH Europskoj uniji.
Prema dnevnom redu, ne predviđa se rasprava o promjeni administrativno-teritorijalnog ustroja BiH, koja je podijeljena na dva entiteta.
Britanski list "The Guaradian" najavio je u četvrtak, pozivajući se na izvore iz Ureda Visokog predstavnika za BiH (OHR), kako se od lokalnih političkih čelnika očekuje očitovanje o nacrtu novog ustava koji je izrađen pod patronatom Donalda Haysa. Navodni dokument predstavlja BiH kao buduću "centraliziranu parlamentarnu demokraciju" s jakom središnjom vladom i parlamentom te sa šefom države ograničenih ovlasti.
U prvim reagiranjima nakon članka u britanskom listu stranački su dužnosnici samo ponovili svoja odavno poznata stajališta o tome kakve bi ustavne promjene trebalo provesti, neki od njih izrazivši i suzdržanost glede mogućih rezultata.
Suglasnost o ustavnim promjenama u BiH u ovom je trenutku realno očekivati samo kada je riječ o povećanju broja zastupnika u državnom parlamentu te, eventualno, o izmjeni načina biranja šefa države koji bi se, umjesto neposredno, ubuduće imenovao u parlamentarnoj proceduri.