Konferenciju organizira Građanski odbor za ljudska prava i međunarodna koordinacija nevladinih organizacija Igmanska inicijativa.
"Da bi suradnja bila što bolja i djelotvornija moramo se riješiti svih hipoteka prošlosti i moramo (...) kroz pregovore i dogovore tražiti i nalaziti rješenja otvorenih pitanja", rekao je Mesić dodavši da pritom možemo računati na pomoć međunarodne zajednice. "Haaški sud je jedan od oblika takve pomoći, no glavni je dio posla na nama".
Tihić je istaknuo da je jedan od ključnih problema koji opterećuje odnose među državama nastalim na području bivše Jugoslavije neprimjeren odnos prema ratnim zločincima.
"Dio javnosti, ali i političkih predstavnika pokušavaju ratne zločine pravdati zaštitom nacionalnih interesa ili izgovorom da su ratne zločine činili i drugi", kazao je Tihić.
Kako je istaknuo, to se mora mijenjati, a odlučujuću ulogu pritom moraju imati politički čelnici koji moraju jasno osuditi sve zločince i inzistirati na njihovom kažnjavanju.
S tim ciljem, smatra Tihić, potrebno je promijeniti i Daytonski sporazum.
"Politički sustav uspostavljen daytonskim sporazumom postaje sve više smetnja", kazao je Tihić.
Dodao je da bi se iduće godine, povodom proslave desete obljetnice Daytonskog sporazuma i nakon što se uhite Radovan Karadžić i Ratko Mladić, mogla staviti "točka na i" tom sporazumu.
"To bi bio kraj Daytonske i početak briselske BiH", kazao je Tihić.
Hrvatski je predsjednik ponovio da je Daytonski sporazum zaustavio rat u BiH, napomenuvši kako ipak nije do kraja uspostavio mehanizme za funkcioniranje te države. Daytonski sporazum treba doraditi, rekao je Mesić, ali treba donijeti odluku kako to učiniti.
Hrvatski je predsjednik naglasio da su sve tri države na istom putu prema EU i da, unatoč različitim pristupima zbog svojih specifičnosti, moraju razmjenjivati iskustva i uzajamno si pomagati.
Oba su predsjednika odala priznanje Igmanskoj inicijativi i nevladinim udrugama zbog doprinosa u stvaranju uvjeta potrebnih za članstvo u EU.
(Hina) xbis ysd