To bi otkriće moglo objasniti zašto su studenti u 16. stoljeću uzimali metvicu za lakše učenje.
Dr. Andrew Scholey i dr. David Kennedy sa Sveučilišta Northumbria proizveli su kapsule sušene metvice i dali ih skupini od 20 dobrovoljaca. Potom su testirali njihovu memoriju jedan sat, tri i šest sati nakon uzimanja kapsule.
Utvrdili su da metvica nije utjecala na radnu memoriju - sjećanje na događaje tijekom dana, no jest na sekundarno pamćenje, mjesto gdje se pamćenje pohranjuje i potom ponovno aktivira.
Metvica je istovremeno podigla raspoloženje ispitanika potičući njihovu smirenost. Ta je tvar u laboratoriju poticala aktivnost acetilkolena, važne kemikalije povezane s otežanim pamćenjem oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Scholey kaže da je još prerano tvrditi da bi metvica mogla pomoći tim bolesnicima, no svakako može pomoći u liječenju oslabljenog pamćenja.