Ugledni tjednik Der Spiegel objavljuje u najnovijem broju od ponedjeljka analizu tadašnjih događaja i iskaze političara koji su u ono vrijeme vladali Njemačkom. Tadašnji ministar vanjskih poslova liberal Hans Dietrich Genscher odbio je prošlog tjedna komentirati Miloševićeve optužbe primjećujući da bivši jugoslavenski predsjednik "diskreditira samog sebe" kada iznosi takve tvrdnje i dodajući da ništa od učinjenoga ne bi povukao. Autor teksta, Spieglov politički analitičar Horand Knaup, primjećuje da je vlada Kohl/Genscher "učinila sve" kako bi se jugoslavenska kriza riješila mirnim putem. Njemačka se odlučila na priznavanje Hrvatske i Slovenije tek kada je, kako je tada rekao Helmut Kohl, "Beograd odlučio tenkovima zadržati Jugoslaviju na okupu".
Uvriježeno mišljenje po kojemu je tada oporbena Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) bila protiv priznavanja Hrvatske i Slovenije dijelom opovrgava izjava tadašnjeg počasnog predsjednika SPD-a i bivšeg kancelara Willyja Brandta. Prema pisanju lista, on je sredinom 1991. oštro kritizirao Europsku zajednicu zbog pokušaja da svim silama održi Jugoslaviju na životu. Priznanje Hrvatske i Slovenije tada je podržao i socijaldemokratski zastupnički klub.
Samostalnoj odluci Njemačke da, bez obzira na to što je ova odluka unutar Europske zajednice bila sporna, prizna jugoslavenske republike usprotivio se jedino lijevi ogranak SPD-a, kojem je tada pripadao i sadašnji povjerenik Europske komisije za proširenje Guenther Verheugen. On je, prema pisanju lista, 1992. smatrao da svjetska zajednica treba izvršiti jači pritisak na Jugoslaviju kako bi se pronašlo zajedničko sporazumno rješenje.
Svoje tadašnje uvjerenje da Jugoslavija mora ostati sačuvana kao federacija u međuvremenu je revidirao i vanjskopolitički glasnogovornik socijaldemokratkog zastupničkog kluba Gernot Erler, koji danas smatra da osamostaljenju Hrvatske i Slovenije "nije bilo alternative".
I tadašnji oporbeni političar stranke Zelenih, a sadašnji ministar vanjskih poslova Joschka Fischer je također spadao u red onih koji su kritizirali samostalan potez demokršćansko-liberalne vlade Helmuta Kohla. On je 1994. politiku Bonna glede jugoslavenske krize nazvao "potpunim promašajem". Fischer je svoje mišljenje očito revidirao kada je 1999. zajedno s kancelarom Gerhardom Schroederom ušao u povijest kao političar koji je napadom na Miloševićevu Jugoslaviju odobrio prvu akciju njemačkih vojnika izvan granica Njemačke nakon Drugog svjetskog rata. Autor Spieglovog teksta zaključuje da je tadašnje ponašanje dvojca Kohl/Genscher zaista bilo sporno, ali da je daljnji tok događaja opravdao postupke njemačke vlade.