´Navedeni zakon zaista ne može biti pokriće za izjave visokih slovenskih predstavnika da Slovenija nikada nije imala obveze prema hrvatskim štedišama nekadašnje filijale Ljubljanske banke Zagreb´, navodi se u priopćenju i dodaje da spomenuti zakon nema razloga vezivati za dugovanje Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, jer je ´Slovenija neposredno prije osamostaljivanja toj banci u Zagrebu ukinula pravnu osobnost i vezala je uz centralu u Ljubljani´.
Ministarstvo podsjeća da se niz godina na bilateralnoj razini pokušava naći ´rješenje za dugovanje Ljubljanske banke, kako tzv. prenesene tako i neprenesene štednje´. Pritom je, nastavlja se u priopćenju, hrvatsko stajalište uvijek bilo dosljedno - pitanje neprenesene štednje spada u privatno-pravni odnos štediša i banke. ´Ljubljanska banka još uvijek dobro posluje pa nije jasno za što bi se na nju morale primjenjivati državne garancije´, stoji u priopćenju.
MVP podsjeća da je ´i Slovenija donijela sličan zakon iste godine te su na osnovi njega sve do izmjene istog polovicom devedesetih godina i promjenom Ljubljanske banke u Novu ljubljansku banku (na koju je prenesena aktiva, ali ne i pasiva) isplaćivane pojedinačne štednje štedišama koji nisu prenijeli svoju štednju na druge hrvatske banke´, o čemu, kako se navodi, postoje čak i pozitivne presude slovenskih sudova o tome koje kasnije, zbog navedene zakonske izmjene, nisu provedene, jer je tada Slovenija tu svoju obvezu jednostrano pretvorila u sukcesijsko pitanje.
Spomenutom izmjenom zakona hrvatske su štediše izgubile i sudsku mogućnost za isplatu svojih štednji te su se, za razliku od slovenskih štediša, našli u diskriminiranom položaju, nastavlja se te ističe da je pravo štediša na imovinu ´slovenska država jednostavno zamrznula do završetka sukcesijskog procesa - kako je do sada najčešće glasilo službeno stajalište Ljubljane´.
Najnovije izjave slovenskih dužnosnika pokazuju da je i to stajalište sada upitno i da bi slovenska strana najradije to pitanje izbrisala, navodi MVP te dodaje da se na taj način ´problemi ne mogu rješavati´.
´Ukoliko je to znak da će Slovenija ubuduće još uvijek neriješenim pitanjima zaostalim iz raspada bivše zajedničke države pristupati ne uvažavajući stvarne činjenice, može se zaključiti da Ljubljana svoj ulazak u EU, ipak, ne vidi kao neprijeporno prihvaćanje obveze punog poštivanja pravne i imovinske sigurnosti za sve koji s njom posluju´, kaže se na kraju priopćenja Ministarstva vanjskih poslova.