HRVATSKO gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2.7 posto, višestruko snažnije od prosjeka eurozone, pokazale su danas redovne jesenje prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U lipnju MMF je u redovnim konzultacijama na temelju članka IV prognozirao 2.4-postotni rast aktivnosti u ovoj godini.
U redovnim proljetnim prognozama za svjetsko gospodarstvo u travnju bili su izračunali da bi aktivnost trebala porasti za 1.7 posto. Nova procjena uglavnom je u skladu s izračunima od prošle jeseni. U 2024. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim novim prognozama porasti za 2.6 posto, za 0.3 postotna boda snažnije no što su prognozirali u travnju.
MMF snizio prognozu rasta gospodarstva eurozone
Podigli su pak procjenu ovogodišnje inflacije, sa 7.5 posto prognoziranih u lipnju na 8.6 posto. U idućoj godini cijene bi trebale porasti upola blažim tempom, po stopi od 4.2 posto. U travnju bili su prognozirali da će porasti za 3.6 posto. Znatno su pak ublažili procjenu deficita na tekućem računu bilance plaćanja u ovoj godini, na 0.2 posto.
U idućoj godini trebao bi njihovim najnovijim izračunima iznositi 0.4 posto. Travanjske prognoze pokazivale su deficit u obje godine od 1.8 posto. Blago su pak snizili procjene stope nezaposlenosti u ovoj i idućoj godini, za po 0.1 postotni bod. Novi izračuni pokazuju da bi u ovoj godini trebala iznositi 6.3 posto, a u idućoj 5.9 posto.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0.7 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši prognozu iz srpanjskog ljetnog izvješća za 0.2 postotna boda. MMF u ljetnom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.
"Razlika u tempu rasta sve je veća"
U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1.2 posto, za 0.3 postotna boda slabije no što su pokazivale ljetne procjene. Njemačka je jedino gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute koje bi trebalo bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini, za 0.5 posto.
U 2024. aktivnost bi se trebala oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 0.9 posto. Najsnažnije bi u skupini "velikih" trebalo u ovoj godini porasti španjolsko gospodarstvo, za 2.5 posto. U Francuskoj aktivnost bi u ovoj godini trebala biti uvećana za jedan posto, a u Italiji pratiti prosjek eurozone, izračunali su u MMF-u.
"Razlika u tempu rasta velikih gospodarstava eurozone u 2023. (...) sve je veća", ističu, pa bi tako Njemačka trebala bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini pod pritiskom podignutih kamatnih stopa i slabije potražnje iz trgovinskih partnera (...)", napominju u MMF-u. Francuska je pak bilježila snažniju vanjsku potražnju u prvoj polovini godine, uz oporavak industrijske proizvodnje, objašnjavaju.