Foto: Hina
Moody's bi trebao imati puno jasniju sliku o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj, u odnosu na preostale dvije agencije, s obzirom da je u međuvremenu donesen proračun za 2016. godinu.
Ipak, rejting agencije su u pravilu vrlo oprezne kod svojih procjena, tako da je teško očekivati promjenu rejtinga u pozitivnom smjeru, dok Vlada ne pokaže konkretne rezultate.
Kod Moody'sa Hrvatska ima rejting ocjenu za dugoročno zaduživanje Ba1 s negativnim izgledima, što spada u neinvesticijske rejtinge, odnosno "smeće".
Neinvesticijski rejting s negativnim izgledima Hrvatska ima i kod ostalih agencija.
Standard & Poor's čeka reforme
Agencija Standard & Poor's sredinom siječnja ove godine, još prije formiranja sadašnje vlade, zadržala je dugoročni kreditni rejting Hrvatske na "BB" i kratkoročni na "B", ali su zadržani negativni izgledi.
Prema mišljenju Standard & Poor'sa Hrvatska je izašla iz recesije, ali će rast u 2016. biti slab te će ovisiti o vanjskim faktorima.
S&P je zadržao negativne izglede jer i dalje postoji mogućnost sniženja rejtinga u sljedećih 6 do 12 mjeseci.
Rejting bi mogao biti snižen ako nova vlada, za koju očekuju da će biti formirana ovog mjeseca, ne poduzme snažne mjere kojima može riješiti fiskalne i ekonomske probleme.
S druge strane, prognoza bi mogla biti revidirana na "stabilnu", ako dođe do stabilnog i održivog rasta gospodarstva.
Iz S&P-a su u siječnju prognozirali da postoji mogućnost Hrvatska postepeno smanji deficit koji bi iza 2018. mogao pasti na prihvatljivu razinu od 3 posto, a da će dotad rejting i dalje vjerojatno kotirati kao "smeće".
No sada imamo proračun koji predviđa deficit manji od 3 posto, što bi moglo povoljno utjecati na mišljenje rejting agencija.
Fitch upozorava na Oreškovićevo neiskustvo u politici
Krajem siječnja, nakon formiranja vlade Tihomira Oreškovića , s ocjenom kreditnog rejtinga izašla je i agencija Fitch, koja je također potvrdila rejting uz negativne izglede.
Kod Fitcha rejting za zaduživanje u stranoj valuti ima ocjenu BB, a za zaduživanje u domaćoj valuti BB+.
Fitch je bio skeptičan prema Oreškovićevoj vladi, zbog sumnje u stabilnost koalicije i njegovog neiskustva u hrvatskoj politici.
Preoptimistično su im izgledale i tadašnje najave smanjenja proračunskog deficita.
"Nova vlada najavila je smanjenje deficita za 1,5 postotnih bodova, no to je vrlo optimistično. Fitchov osnovni scenarij je da će se deficit 2016. smanjiti na 4,5 posto BDP-a, a 2017. na 4 posto BDP-a.", navodi se u obrazloženju Fitcha objavljenom krajem siječnja.
Oreškovićeva vlada preuzela je zemlju u vrlo lošem financijskom stanju.
Javni dug Hrvatske je od 2008. godine, odnosno od izbijanja krize povećan je za gotovo 2,5 puta.
Iako je gospodarstvo pretrpjelo težak udarac i kumulativni pad od oko 12 posto, država se nastavila zaduživati te su od tada dug povećali sa 122 milijarde kuna, na blizu 290 milijardi kuna.
Hrvatska je zbog takvog ponašanja, s javnim dugom od preko 85 posto BDP-a, postala najzaduženija među tranzicijskim zemljama.