Agencija Moody's srezala je kreditni rejting Budimpešte na razinu "junk" (smeće, op.a.) i stavila ga pod nadzor za moguće daljnje snižavanje, što bi moglo povećati troškove zaduživanja mađarske prijestolnice. Odluka je izravno povezana sa sporom između liberalnog gradonačelnika Gergelyja Karácsonyja i vlade premijera Viktora Orbána, piše Euronews.
"Moody's Ratings je danas snizio Osnovnu procjenu kreditne sposobnosti Grada Budimpešte s baa3 na ba1 te dugoročne ocjene izdavatelja (inozemne i domaće) s Baa3 na Ba1. Istodobno, ocjene su također stavljene pod reviziju za daljnje sniženje", navela je agencija u priopćenju.
Snižavanje rejtinga na Ba1 izbacuje Budimpeštu iz investicijskog razreda, signalizirajući veći kratkoročni kreditni rizik i potencijalno više troškove zaduživanja. Za usporedbu, drugi europski glavni gradovi imaju znatno bolje ocjene: Pariz ima rejting A+/A-1, dok Berlin drži ocjenu AAA od strane Fitcha i Scopea te Aa1 od Moody'sa, što odražava iznimno nizak kreditni rizik.
U pozadini svega je žestok fiskalni spor između liberalnog gradonačelnika Budimpešte Gergelyja Karácsonyja i vladajuće stranke Fidesz. Karácsony tvrdi da nacionalna vlada sustavno smanjuje državne transfere i preusmjerava sredstva iz glavnog grada otkako je preuzeo dužnost. Prema njegovim riječima, državno financiranje lokalnih samouprava smanjeno je u prosjeku za 20%, a u slučaju Budimpešte za čak 30%.
Gradonačelnik također navodi da vlada nije isplatila sredstva koja gradu zakonski pripadaju, poput subvencija za obnovu kultnog Lančanog mosta ili za nove trolejbuse, što je dodatno pritisnulo gradske financije. Uz to, iznos koji grad mora plaćati kroz takozvani "doprinos solidarnosti" - namet koji Budimpešta uplaćuje u središnji proračun za pomoć siromašnijim općinama - drastično je povećan.
Vlada osporava ove navode. Premijer Viktor Orbán optužuje oporbeno vodstvo Budimpešte za loše financijsko upravljanje i tvrdi da bi glavni grad, kao najbogatija regija Mađarske, trebao snositi veće doprinose za podršku siromašnijim općinama. Orbán je izjavio da je država spremna pružiti "svu pomoć" Budimpešti, ali tek nakon što grad formalno prizna rizik od insolventnosti - korak za koji gradski čelnici kažu da bi njihove financije stavio pod izravnu kontrolu središnje vlade.
Tijekom ljeta, Državni ured za reviziju (ÁSZ) potvrdio je da su, uz ekonomske poteškoće uzrokovane pandemijom i inflacijom, povećane proračunske obveze koje je nametnula vlada također doprinijele pogoršanju financijske situacije glavnog grada. Najveći teret među njima je upravo doprinos solidarnosti, koji je ove godine narastao na 230,5 milijuna eura.
Karácsony je ranije ovog mjeseca na sjednici gradskog vijeća poručio da "neće kleknuti pred vladom i ljubiti im ruke da bi dobili svoj novac natrag". Zastoj s vladom mogao bi dovesti do toga da glavni grad godinu završi s deficitom od 85,5 milijuna eura, što je prema mađarskim zakonima nedopušteno. Općine u Mađarskoj ne smiju imati tekuće deficite, a svako zaduživanje zahtijeva izričito odobrenje središnje vlade.
Vodstvo Budimpešte tvrdi da rizik od deficita ne proizlazi iz prekomjerne potrošnje, već iz zadržanih državnih transfera i rastućih obveznih plaćanja prema središnjem proračunu.
Moody's ne tvrdi da je Budimpešta loše vođena ili prezadužena, već da bi joj u krivom trenutku moglo ponestati gotovine, a taj je rizik pogoršan sukobom s nacionalnom vladom. "Ova akcija slijedi objavu likvidnosne pozicije Budimpešte koja ističe zabrinutost zbog sposobnosti grada da podmiri sve svoje obveze kako je propisano do 31. prosinca 2025.", navodi se u priopćenju agencije.
Kada grad ispadne iz investicijskog statusa, manje je zajmodavaca i ulagača spremno osigurati financiranje. Mnoge velike institucije, poput mirovinskih fondova, imaju pravila koja ih sprječavaju da ulažu u zajmoprimce s nižim rejtingom, dok drugi mogu posuđivati, ali po višim kamatnim stopama.
Unatoč sniženju, Moody's je primijetio da se dug Budimpešte značajno smanjio, sa 71% operativnih prihoda 2021. na 35% 2024. godine. Međutim, agencija je zaključila da su te pozitivne strane nadjačane "političkim napetostima sa središnjom vladom", što je rezultiralo vrlo niskom likvidnošću i smanjenom predvidljivošću proračuna.