Za zdravstvenu nesposobnost godine starosti nisu bitan čimbenik, kao niti za prijevremeno umirovljenje po čl. 6 Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba, jer je u tom slučaju bitno da je osoba navršila 20 godina staža osiguranja i da ima utvrđenu nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja.
U svim dosadašnjim postupcima umirovljenja po čl. 6 inicijativa je išla od osobe koja ima dvadeset godina staža osiguranja i utvrđenu nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, tvrdi Denkovski.
Umirovljenja su glavni mehanizam zbrinjavanja osoblja u MORH-u i Oružanim snagama, a od početka 2003. do danas umirovljeno je ukupno 5.054 pripadnika oružanih snaga, i to 381 vojnik do 35 godina starosti, a svi su otišli isključivo u invalidsku mirovinu.
U tim slučajevima ocjenu zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu pokreću nadležni liječnici za djelatne vojne osobe koje se nalaze na dugotrajnom bolovanju ili za koje procijene da su zbog zdravstvenog stanja izgubile sposobnost za djelatnu vojnu službu.
"U svakom predmetu u kojem djelatnici HZMO-a utvrde nedostatak nekoga od potrebnih dokumenata, pismeno traže od MORH-a dopunu dokumentacije i to je proces koji se već godinama nesmetano odvija", ističe se u priopćenju.
MORH je ove godine umirovio 520 djelatnika u dobi između 35 i 40 godina, 1801 djelatnika od 40 do 45 godina, 1539 djelatnika od 45 do 50 godina, te 813 djelatnika starijih od 50 godina.
U priopćenju MORH-a napominje se da prijevremene mirovine predstavljaju novinu u hrvatskom mirovinskom sustavu, ali da su sukladne rješenjima koja se primjenjuju i u vojskama drugih država suvremene demokracije.
Djelatne vojne osobe koje ostvare pravo na mirovinu nakon 30 godina mirovinskog ili nakon 20 godina efektivnog staža imaju mogućnost nastaviti radnu karijeru u civilnom sustavu, s obzirom da su im ostvarene mirovine manje od pune starosne mirovne, kaže se u priopćenju.