ZAMISLIMO grad u kojem svaka ulična svjetiljka neprestano prikuplja i šalje informacije tako da se svjetlo pali samo kad prolazite ulicom, zahvaljujući senzoru ugrađenom u svjetiljku. Zamislimo grad u kojem ćete bezbolno parkirati svoj automobil, zahvaljujući aplikaciji koja prikuplja informacije tisuća senzora i kamera na gradskim ulicama, te vam javlja gdje je najbliže slobodno parkirno mjesto.
Zamislimo grad u kojem komunalno poduzeće automatski dobiva obavijest kad se napuni spremnik za otpad ispred vaše zgrade.
Zamislimo grad u kojem je vodovodni i kanalizacijski sustav oboružan senzorima koji neprestano mjere potrošnju i alarmiraju u istom trenutku kad negdje procuri ili pukne neka cijev. Zatim zamislimo grad koji u svakom trenutku obavještava svoje građane o kvaliteti zraka koji udišu i mogućim zagađenjima te o vodostaju rijeke. To bi bio grad u kojem ne bi bilo potrebe očitavati potrošnju vode ili struje na brojilu jer bi podaci o potrošnji bili dostupni svakog trenutka "u realnom vremenu".
Kad bi se u takvom gradu dogodila prometna nesreća, sustav bi istog trenutka poslao obavijest o tome, a putem sustava nadzora iz daljine bi se mogao pratiti razvoj situacije te obavještavati ostale vozače o kritičnim točkama na gradskim prometnicama putem GPS-a i umreženih znakova na cesti koji bi prikazivali obavijesti. To je grad sastavljen od međusobno umreženih ulica opremljenim senzorima koji šalju obilje informacija različitim aplikacijama na korist stanovnika grada.
40 gradova u Hrvatskoj primjenjuje "pametna" rješenja
Takav grad nije maštarija. Takav grad je pametni grad. Radi se o ideji koja se u svijetu razvija brzinom kojom se razvija i sam proces urbanizacije, a znamo da danas više od pola stanovnika planeta živi u gradovima. Kako se procjenjuje da će za kojih 30 godina oko 70 posto stanovništva živjeti u gradovima, logično je da takva situacija zahtijeva osmišljavanje načina kako će tolike mase ljudi kvalitetno živjeti u tim sredinama, a ne trovati se udisanjem zraka zagađenog ispušnim plinovima s ulica zakrčenih automobilima i živjeti pored kanti pretrpanih smećem, uz to bespotrebno trošeći goleme količine toplinske i električne energije.
Pametni gradovi već niču diljem svijeta. New York, London, Pariz, Tokio, Singapur, Toronto, Beč, Amsterdam...
Razvoju pametnih gradova u svijetu se pristupa na različite načine. Tako je u Sjevernoj Americi naglasak na pametnim mrežama, u Europi na regeneraciji i održivosti, u Aziji na pitanjima urbanizacije i e-upravljanja, a u Latinskoj Americi na unapređenju prometa.
Od 128 hrvatskih gradova, njih više od 40 razvija koncept pametnih gradova te primjenjuje neka od "pametnih" rješenja za kvalitetniji život u gradu.
U gradovima dvije trećine svjetske potrošnje energije
Primjerice, Dubrovnik evidentira broj posjetitelja pojedinim lokacijama, Rijeka dronovima nadzire prometni sustav, Krk reciklira više od 50 posto otpada na otoku.
Čakovec je prvi grad u Hrvatskoj koji je posegnuo za pametnom rasvjetom, Pula je 2008. godine uvela u svoje poslovanje e-upravu, a u Rovinju je na temelju mobilne aplikacije "Uoči, slikaj, dojavi" riješeno više od 1000 tehničkih komunalnih nedostataka i manjih intervencija, od otpada u prirodi do razbijenih dječjih igrališta, ograda i počupanog bilja. Tu je i primjer Zagreba, koji je proveo energetsku obnovu društvenih objekata.
Prema dostupnim podacima, u svjetskim gradovima proizvede se 80 posto svjetskog bruto nacionalnog proizvoda i potroši dvije trećine ukupne svjetske potrošnje energije.
Gradovi se mijenjaju i iz pasivnih potrošača energije transformiraju se u aktivne sudionike gospodarenja energijom. Prvi korak prema pametnim gradovima u Hrvatskoj je podizanje energetske učinkovitosti potrošnje, odnosno znatno smanjenje potrošnje električne energije te informacijsko povezivanje između pametnih uređaja, pametnih zgrada i postojeće distribucijske mreže.
Upravljanje potrošnjom
Kako je zgrada temeljna građevna jedinica grada, upravo zgradu treba početi mijenjati iz pasivnog potrošača energije u aktivnog sudionika koji prikuplja podatke i kreira nove informacije pomoću kojih se upravlja potrošnjom. Pametne zgrade, osim upravljanja uvjetima u interijeru, imaju sposobnost komunikacije s okolinom i prilagođavanja vlastite potrošnje mrežnim uvjetima. Također, priključivanjem obnovljivih izvora situacija se usložnjava jer zgrada postaje aktivni element mreže.
Smanjenje ovisnosti o uvozu, razvoj energetike prema europskoj Energetskoj uniji, energetska učinkovitost, dekarbonizacija energetskog sektora pa i sektora zgradarstva, istraživanje novih tehnologija - samo su neki od ciljeva Europske unije.
Kako je u Europi po pitanju razvoja pametnih gradova naglasak na održivosti, logično da je pitanje energetike u prvom planu. U tom pogledu velika odgovornost u našim uvjetima za tranziciju prema "pametnim gradovima" leži na Hrvatskoj elektroprivredi, koja intenzivno radi na projektima uvođenja naprednih mreža u distribucijskim područjima, sustavu daljinskog centralnog grijanja, mjerama energetske učinkovitosti u krajnjoj potrošnji, kako u zgradama HEP-a tako i za kupce energije koju HEP isporučuje, a tu je i razvoj projekata obnovljivih izvora energije.
Sunčane elektrane po principu "ključ u ruke"
Hrvatska elektroprivreda već neko vrijeme proširuje svoj poslovni model i svoju ponudu prodaje energije obogaćuje pružanjem različitih energetskih usluga. Kako znamo, osnovna djelatnost HEP-ovih tvrtki je proizvodnja i prodaja električne i toplinske energije te plina krajnjim kupcima. No HEP ESCO tu uslugu dopunjuje tako da pomaže kupcima da prepoznaju i ostvare određene uštede, bilo kroz projekte uvođenja konkretnih mjera energetske učinkovitosti, bilo uvođenjem sustavnog pristupa gospodarenju energijom. Tako HEP Opskrba, u suradnji s HEP ESCO-m, svojim kupcima iz kategorije poduzetništva uz opskrbu električnom energijom nudi energetske usluge, koje im mogu pomoći da upoznaju i smanje svoju potrošnju. Jedna od energetskih usluga koja se nudi kupcima HEP-a je i 'Uspostava daljinskog očitanja električne energije i uvođenje sustava za gospodarenje energijom ESCO Monitor®'.
Također, HEP je pokrenuo nove programe investicija u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te projekte javne rasvjete po novom ESCO/EPC modelu. Naime HEP ESCO za tržište nudi izgradnje sunčanih elektrana u kombinaciji s mjerama energetske učinkovitosti po principu "ključ u ruke" za javne zgrade, poslovne zgrade, hotele, višestambene zgrade i industrijske objekte kroz program HEP EE solar plus.
Pored toga, za suvlasnike više-stambenih zgrada pripremljen je program obnove plinskih kotlovnica, pri čemu su uštede vidljive odmah na računima za grijanje, a otplata ide kroz stambenu pričuvu na rok do 10 godina.
Zelena tehnologija
HEP grupa, kao predvodnik primjene zelene tehnologije, planira u narednih tri do četiri godine kroz HEP PV program na krovovima HEP-ovih poslovnih i proizvodnih zgrada instalirati više od 300 sunčanih elektrana koje će električnu energiju koristiti na mjestu proizvodnje. Taj model omogućuje znatno smanjenje troškova za potrošnju električne energije u vlastitim objektima. Naime, veći se dio proizvedene energije potroši na samim objektima, dok se ostatak energije isporučuje u distribucijsku mrežu.
Na fotografiji: Radovi na FNE Sveta Klara
Projektom izgradnje sunčanih elektrana na HEP-ovim poslovnim zgradama, usmjerenim na proizvodnju električne energije na mjestu njenog korištenja, u samim zgradama, HEP prati zakonodavni paket ‘Čista energija za sve Europljane' Europske komisije. Zakonodavni paket usmjeren je za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Sudeći prema iznesenim planovima i projektima, HEP želi biti predvodnik tog prelaska u Hrvatskoj, a ne da mu se tek prilagođava.
Prioritet energetskoj učinkovitosti
Pored navedenog, kroz program sustavnog gospodarenja energijom - HEP SGE program - realizirat će se više od 80 projekata. Time HEP sveobuhvatno planira gospodariti energijom u svojim zgradama koji za cilj ima djelotvorno upravljanje troškovima za energiju te identifikaciju potencijala za uštedu energije i vode te smanjiti utjecaj HEP-ovih zgrada na okoliš. HEP SGE program je u skladu s revidiranom Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD Directive 210/31/EU), koja potiče korištenje novih pametnih tehnologija za smanjenje potrošnje energije u zgradama i davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti.Energetska učinkovitost je primarni princip u održivom globalnom energetskom sustavu i najdjelotvorniji način smanjenja negativnih utjecaja na okoliš te temelj pametnim tehnologijama koje ubrzano dolaze, a koje upotpunjuju i unapređuju sustave u zgradama. Na sreću, pojmovi poput 'pametne zgrade', 'pametnog brojila' i 'pametnog grada' više nisu tako nepoznati.
Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om, u skladu s najvišim profesionalnim standardima.