Prema riječima voditelja tima Jovice Stankovskog, koji je ujedno i voditelj muzeja u Kumanovu, to je nalazište za sada neidentificiranoj civilizaciji služilo kao ceremonijalno mjesto i opservatorij.
"Ovo je mjesto drukčije od ostalih arheoloških nalazišta u Makedoniji. Usporedili smo ga s drugim sličnim mjestima u svijetu - i otkrili makedonski Stonehenge", kaže Stankovski.
"Nalazište u Kokinu dokazuje da je na Balkanu prije 4000 godina živjela civilizacija za koju do sada nismo znali", kazao je Gjore Cenev, voditelj planetarija.
"Ta je civilizacija imala svoju kulturu i vjerske obrede. Za sada nismo pronašli pisane dokaze, a ako ih pronađemo to će biti pravo čudo", dodao je.
Tijekom jednogodišnjeg istraživanja, znanstvenici su otkrili da je "opservatorij imao posebno mjesto za promatranje kretanja zvijezda i Sunca, kao i posebne rupe kroz koje se promatralo kretanja Sunca i Mjeseca".
Koristeći se instrumentima visoke tehnologije, znanstvenici su otkrili da je ovo mjesto, izgrađeno od vulkanskog kamenja, staro točno 3815 godina. Opservatorij je bio izgrađen kako bi se odredilo pravo vrijeme za sjetvu i žetvu i druge aktivnosti usko povezane s primitivnim mjerenjem vremena.
Znanstvenici su također otkrili da su ta mjerenja bila nevjerojatno točna.
Na popisu makedonskog instituta za zaštitu nasljeđa nalazi se oko 4500 arheoloških nalazišta od kojih neka datiraju još iz neolitskog razdoblja. Većina tih nalazišta nije zaštićena te je tijekom prošlog desetljeća nekoliko tisuća starih arheoloških predmeta, vrijednih nekoliko milijuna dolara, ilegalno izvezeno iz Makedonije i prodano na crnom tržištu na Zapadu.