Prema njegovim riječima, svemirska vozila velika kao pisaći stol bit će lansirana 30. svibnja i 25. lipnja. Lansirat će ih na raketama, a na Mars će se spustiti padobranom u siječnju iduće godine.
Elachi kaže da je zanimanje za tu ekspediciju poraslo jer su nedavno dobiveni dokazi da na crvenome planetu možda ima leda, a 1999. su propali 290 milijuna dolara vrijedni projekti koji su se bavili Marsom i izgubljeni su robot za slijetanje i orbiter.
Tekuću vodu znanstvenici smatraju ključnom za život kakav poznajemo na Zemlji, a misije na Mars mogu se slati samo jednom u dvije godine kad su Mars i Zemlja u pravom međusobnom položaju, objašnjava Elachi.
Prema njegovim riječima, u najnoviju su misiju uložene tri godine rada i 800 milijuna dolara, a znanstvenici se nadaju da će ponoviti uspjeh koji je 1997. ostvarila misija Mars Pathfinder u kojoj je prvi put na Marsovu površinu sletjelo pokretno vozilo.
Nova vozila moći će ići dalje od Pathfindera, čak i do 1 km, i slati podatke o stijenju i površinskoj vlažnosti izravno u tri centra na Zemlji: u Kaliforniju, u Tidbinbillu kraj australskoga glavnoga grada Canberre i u Madrid.
Svako vozilo imat će visoko montiranu kameru koja će se moći okretati puni krug i robotsku ruku koja će instrumente prislanjati uz stijenje i tlo.
Riječ je o vozilima na sunčev pogon koja će podatke o Marsu slati 90 do 120 dana nakon slijetanja, što ovisi o količini svjetlosti, kaže Elachi. Kad na Marsu počne zima, a temperature padnu i 150 stupnjeva ispod nule, vozila će ostati bez energije.
Mars je Zemljin susjed i jedan od najbolje istraženih svemirskih tijela Sunčeva sustava, a vjeruje se da je sličnoga sastava kao Zemlja.