USTAVNI je sud na svojim službenim stranicama objavio dvije nove odluke u kojima se tematiziraju mjere Stožera civilne zaštite RH u kontekstu pandemije koronavirusa. Prva se odluka bavi zabranom rada ugostiteljima i teretanama, a druga se odnosi na zabranu okupljanja na pogrebima i vjerskim obredima.
U obje odluke je većina na Ustavnom sudu podržala Stožer, ali su i ovaj put od toga zanimljivija izdvojena mišljenja.
Znakovito je i da su se u slučaju odluka Stožera koje se odnose na pogrebe i vjerska okupljanja od većine od 10 od 13 sudaca Ustavnog suda koji inače podržavaju sve odluke Stožera odvojili ustavni suci Miroslav Šumanović i Snježana Bagić pa je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović pisao izdvojeno podupiruće mišljenje. Šumanović je pak napisao svoje izdvojeno mišljenje, dok Bagić nije, ali je prema izvorima Indexa definitivno glasala protiv odluke većine u ovom slučaju.
Deset članova Ustavnog suda koji su dosad unisono podržavali Stožer su pak predsjednik Miroslav Šeparović te ustavni suci Snježana Bagić, Ingrid Antičević-Marinović, Mato Arlović, Branko Brkić, Mario Jelušić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović. Sada su se Šumanović i Bagić u jednom predmetu pridružili manjini.
Furiozna izdvojena mišljenja ustavnih sudaca Abramovića, Selanca i Kušan
Obje su odluke većine koja je još jednom stala iza Stožera furiozno kritizirali pobunjenici na Ustavnom sudu, ustavni suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec.
>> Ovih troje sudaca Ustavnog suda glasalo je protiv većine, pročitajte zašto
>> Nastavlja se pobuna na Ustavnom sudu: Troje sudaca teško napalo ostale kolege
Abramović u vezi odluke većine na Ustavnom sudu da podrži poteze Stožera o zatvaranju ugostiteljskih objekata i teretana, između ostaloga, piše sljedeće: "Logički je jasno da se virus ne može širiti ako svakog pojedinca izoliramo od drugih, kao što je logički jasno da se tako nešto ne može provesti, jer sam čovjek ne može zadovoljiti niti osnovne svoje životne potrebe. Sve između krajnosti je kombinacija sloboda i ograničenja. Ako medicinska struka ne zna jasno što i kada treba poduzimati, onda ona, zapravo, eksperimentira s kombinacijama različitih mjera, čiju uspješnost će – ili neće – potvrditi postignuti rezultat."
Iz toga Abramović zaključuje da "bez potrebnih znanja poduzete mjere nemaju dominantno stručnu, već političku prirodu, što automatski mora promijeniti pristup Ustavnog suda. Ako priznamo da ne znamo, nego tek pokušavamo pronaći uspješan recept za borbu, moralo bi nam biti lakše boriti se zajedno protiv nevidljivog neprijatelja. Ali, kako je već rečeno, ta je borba u sferi politike, pa bi se za legitimno donošenje bilo kakvih mjera morala zahtijevati i Ustavom propisana procedura".
Abramović: Ima li pilota u avionu?
"Već samo priznavanje (djelomičnog?) nepoznavanja materije predstavlja moćno oružje protiv epidemije. Treba pretpostaviti da bi svi bili spremniji sudjelovati u borbi protiv epidemije ako bi bili svjesni da i oni koji njome pokušavaju upravljati zapravo samo tapkaju u mraku. Da i ne govorimo o tome da u građani imaju pravo znati, i imaju pravo ne biti lagani i ne biti manipulirani, što proizlazi ne samo iz odredbe članka 38. Ustava RH, već i iz prirode i definicije svakog demokratskog društva. Ovako, građani zbog nelogičnosti i nedosljednosti mjera lako gube povjerenje u mjere i u institucije koje ih donose, pitajući se: Ima li pilota u avionu?" piše Abramović u svojem izdvojenom mišljenju.
On smatra da je "od nepriznavanja neznanja, i podizanja pretpostavki na razinu aksioma, gora laž. Do laži neminovno dolazi ako netko tek želi ostaviti dojam da zna nešto što ne zna. A ima i toga."
Abramović poziva Stožer da se ispriča građanima
Abramović smatra da bi se Stožer, napose njegov medicinski dio, trebao ispričati građanima.
"Ne tvrdim da je (medicinska, op.a.) struka bilo što izvjesno znala. Tvrdim suprotno. Zbog toga ne zazivam njihovu odgovornost, nego ispriku za sve apodiktički izrečene kvazi-stručne tvrdnje koje je iskustvo opovrgnulo, za sve panično poduzete nepotrebne mjere koje smo pretrpjeli, i za sve izgubljeno vrijeme u kojem smo, preko medija, slušali puka nagađanja zaogrnuta u formu vrhovnih istina. Ne nadam se da će isprika uslijediti, ali upozoravam: ili isprika, ili odgovornost, trećeg po logici stvari ne može biti", piše Abramović.
Ovaj ustavni sudac svoje izdvojeno mišljenje u slučaju zatvaranja ugostiteljskih objekata i teretana završava ovako: "Da sumiram, osporene odluke neustavne su zbog neovlaštenog donositelja i zbog neustavnog načina donošenja. Neustavne su zbog nedostatka parlamentarne kontrole. Neustavne su jer ograničavaju Ustavom zajamčena ljudska prava, a ne prolaze test razmjernosti. Jednostavno, neustavne su s koje god strane se pogleda. Iz navedenih razloga smatram da je prijedloge za ocjenu ustavnosti osporenih propisa trebalo prihvatiti, te osporene propise ukinuti kao nesuglasne s Ustavom Republike Hrvatske."
Selanec i Kušan: Ovo što radi većina na Ustavnom sudu nema pandana u Europskoj uniji
Ustavni suci Selanec i Kušan svoje izdvojeno mišljenje pak počinju Aristotelovim citatom: "Uvjerljivost se postiže čvrstim karakterom tada kada je govor takav da govornika čini dostojnim povjerenja, jer mi uopće najradije i najspremnije poklanjamo povjerenje čestitim ljudima, naročito onda kada je riječ o stvarima koje nisu jasne i u koje se može sumnjati."
Oni smatraju da je "većina ovog sastava Ustavnog suda razvila kroz covid-predmete uistinu jedinstven pristup nadzoru ustavne dopuštenosti mjera kojima se ograničavaju ljudska prava i građanske slobode građana (doduše ne svih i nikako ne jednako) koji nema pandana u praksi drugih sudova ustavne kategorije u Europskoj uniji".
"Činjenica da se takvim mjerama (Stožera, op.a.) možda zadire u neka od najintimnijih građanskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom za većinu unutar ovog sastava Ustavnog suda nije odlučujuća jer je to dopušteno u demokratskom društvu u kriznim periodima. Za ovu većinu je odlučujuće da postoji formalna namjera nadležnih tijela da poduzmu epidemiološke mjere s formalnim opravdanjem da se njima cilja ograničiti negativne učinke pandemije i tako posljedično navodno zaštititi zdravlje i život građana. Unutar te formalne namjere, formalnog opravdanja i mogućeg doprinosa zaštiti zdravlja i života nadležna tijela imaju slobodne ruke u pogledu ograničenja Ustavom zajamčenih prava i sloboda", pišu Selanec i Kušan.
Pa nastavljaju: "Ako bi se ovaj pristup primarnoj i najvažnijoj ustavnoj dužnosti Ustavnog suda - zaštita svake osobe od nedozvoljenih, besmislenih ili jednostavno prekomjerno odnosno suvišnih zadiranja tijela državne vlasti u njihove osobne slobode i temeljna građanska prava - dosljedno primjenjivao i izvan konteksta covid predmeta, Ustav bi izgubio svoju temeljnu ulogu "štita" od arbitrarnog ili samovoljnog postupanja tijela državne vlasti. Na sreću, pristup koji većina koristi u covid predmetima prožet je impresivnim brojem nedorečenosti i nedosljednosti, kako ustavnopravne tako i puko temeljno logičke prirode - zbog čega će mu rok trajanja biti ograničen (što neće umanjiti njegovu ustavnopravnu iskrivljenost)."
Selanec i Kušan su u svojem izdvojenom mišljenju koje se proteže na tridesetak stranica teksta, također detaljno analizirali ustavno-sudsku praksu u vezi pandemije u Europskoj uniji te dokazuju kako hrvatski Ustavni sud u svemu tome predstavlja neslavni izuzetak.
Protiv ograničenja na pogrebima i misama glasalo ček pet ustavnih sudaca
Kada je pak riječ o zabrani i ograničenju broja ljudi na vjerskim okupljanjima i pogrebima, protiv nje su glasali Selanec, Kušan, Abramović, ali i ustavni suci Snježana Bagić i Miroslav Šumanović.
Zanimljivo je i da je predsjednik Ustavnog suda Šeparović napisao izdvojeno podupiruće mišljenje u ovom predmetu, u kojem je, između ostaloga, citirao i papu Franju i HBK.
"Rješenje sam podržao uvažavajući i stajališta Hrvatske biskupske konferencije (u daljnjem tekstu: HBK) liturgijskim slavljima i okupljanjima vjernika u okolnostima epidemije zarazne bolesti covid-19. Riječ je, dakle, o pravilima same vjerske organizacije, koja nije bilo potrebno spominjati u samom Rješenju. Međutim, ovo podupiruće izdvojeno mišljenje pravo je mjesto da se osvijetli i taj aspekt, koji je također pridonio tome da glasam za Rješenje", piše Šeparović u svojem podupirućem izdvojenom mišljenju.
Također, Šeparović citira izdvojena mišljenja sudaca američkog Vrhovnog suda (Supreme Court) koji su ostali u manjini u slučaju Roman Catholic Diocese of Brooklyn v. Cuomo, kojim je konzervativna većina ukinula zabranu i ograničenja vjerskih okupljanja u saveznoj državi New York. No Šeparović ignorira tu činjenicu, već citira mišljenja manjine koja je bila za održavanje zabrane, odnosno za ograničavanje vjerskih okupljanja.
Šeparović se poziva i na praksu Saveznog ustavnog suda Njemačke, no prilično šturo i bez konkretnih citata, pa nije baš jasno je li on shvatio što u tim odlukama piše.
Kušan: Sporan je način na koji država donosi epidemiološke mjere
U izdvojenom mišljenju protiv većine ustavna sutkinja Lovorka Kušan pak piše: "Želim napomenuti da osporavanje konkretnih mjera Stožera ne znači osporavanje potrebe donošenja epidemioloških mjera, jer je rasprava pokazala da to nije samorazumljivo. Ne osporavam, već upravo suprotno, i u ovom i u mnogim drugim predmetima dosljedno naglašavam da iz Ustava proizlaze mnoge obveze države da poduzima mjere radi zaštite života i zdravlja građana. Ono što je sporno je način na koji država donosi epidemiološke mjere. Sporna je procedura (o kojoj smo ranije mnogo rekli u izdvojenim mišljenjima), ali i propust državnih tijela da pri donošenju epidemioloških mjera radi zaštite zdravlja i života građana na odgovarajući način vodi računa o drugim ustavnim pravima građana te da u ta ostala prava ne zadire više nego što je to nužno."
Selanec pak konstatira sljedeće: "Savjest osobe predstavlja temelj njenog moralnog sustava vrijednosti. Kao takva ona je ključna za njen identitet kao autonomnog racionalnog bića sa svojom jedinstvenom osobnošću i dostojanstvom. Zadiranje u slobodu savjesti građana i građanki predstavlja zadiranje u samu srž njihovog identiteta kao autonomnih slobodnih pojedinaca. Pitanja savjesti s kojima je svatko od nas suočen zasebno i autonomno, sam pred sobom i sam sa sobom, ulaze među najintimnije odluke koje osoba donosi u tijeku svog životnog vijeka, odluke koje su odlučne za njeno osobno dostojanstvo i autonomiju. To su odluke koje predstavljaju samu srž njene slobode."
Slijedom toga, većini u Ustavnom sudu zamjera da usprkos činjenici "da se radi o predmetima u kojima se uistinu odlučuje o zadiranju u samu srž slobode pojedinca Ustavni sud nije posvetio niti jednu jedinu rečenicu ulozi, težini i značaju koje pravo na dostojanstvo i slobodu osobnog života zajamčenim člankom 35. Ustava odnosno jamstvo slobode savjesti i vjeroispovijesti propisano člankom 40. Ustava Republike Hrvatske imaju u sustavu zaštite temeljnih prava i sloboda građana u Republici Hrvatskoj. Osnovno poštovanje prema vrijednosti, intimnosti i dostojanstvenosti životnih trenutaka na koje se odnose mjere zabrane koje su predmet ocjene ustavnosti u ovim predmetima traži i zaslužuje puno više od takve siromašne ustavne argumentacije koju je podržala (istini za volju ovaj puta dosta tanka) većina ovog sastava Ustavnog suda".
Selanec: Većina u Ustavnom sudu je bešćutna
Selanec nastavlja oštro kritizirati većinu u Ustavnom sudu.
"Nevjerojatno je da su uz odobrenje većine izvjestitelji u ovom predmetu pitanju ustavnosti zabrane sudjelovanja više od 25 osoba prilikom posljednjeg ispraćaja preminule bližnje osobe posvetili tek jednu jedinu rečenicu iz koje jasno proizlazi da ova većina smatra kako činjenica da najbliži nemaju slobodu sahranu svojih preminulih organizirati u skladu sa svojim uvjerenjima odnosno običajima i tradicijama koje su izraz tih uvjerenja ne predstavlja niti ograničenje slobode javnog iskazivanje tih osobnih uvjerenja koja predstavljaju izraz njihove osobne savjesti. Ničim potkrijepljena tvrdnja da sahrane ne predstavljaju dio slobode vjeroispovijesti zajamčene člankom 40. Ustava je ne samo suprotna općeprihvaćenom shvaćanju manifestacija vjerskih sloboda već je jednostavno bešćutna. Ovakvo poimanje slobode savjesti i vjeroispovijesti mi je kao sucu Ustavnog suda u potpunosti strano i neprihvatljivo", piše Selanec.
Abramović u svojem izdvojenom mišljenju u ovoj slučaju manje-više ponavlja argumentaciju iznesenu u izdvojenom mišljenju koje se odnosilo na zabranu, odnosno ograničavanje rada ugostiteljskih objekata i teretana, a ovaj put se sa svojim izdvojenim mišljenjem pobunjenicima na Ustavnom sudu pridružio i sudac Miroslav Šumanović.
Šumanović: Nije dokučiv smisao različitog pristupa
Šumanović piše da nije jasno zašto se ograničenje od maksimalno 25 ljudi na misi "primjenjuje za npr. malu crkvu Ranjenog Isusa, kao i za impozantnije prostore crkve sv. Blaža ili Gospe od Zdravlja (u Splitu) u kojima i tri puta više ljudi bez problema može održavati fizičku distancu u zatvorenim prostorima".
"Takva revnost protuepidemijske strategije teško da izvire iz razumne primjene načela opreznosti koje određuje standarde primjerenog postupanja u zaštiti ljudskog zdravlja. Navedeno načelo kao znanstveni postulat u biti korespondira načelu razmjernosti iz članka 16. stavka 2. Ustava jer oba izviru iz zdravorazumskog zahtjeva pronalaženja razborite (najprikladnije) mjere u svim ograničenjima ljudskih prava i zahvata u redovne situacije, pa tako i u slučaju protuepidemijskih mjera čija praktična primjena ne bi trebala biti intenzivnija i za ljudska prava invazivnija od onoga stupnja i razine koja odgovara prethodnoj razumnoj procjeni veličine rizika i mogućih posljedica.
Utoliko ovdje nije jasan razlog propisivanja zabrana normiranjem fiksnog broja vjernika koji je neprekoračiv neovisno o karakteristikama pojedinog prostora bogoslužja, tim više što za neke druge prostore vrijede bitno drukčiji kriteriji, a pritom nije dokučiv smisao različitog pristupa", smatra Šumanović.
U svakom slučaju, ova odluka je prva u kojoj je pukla većina od 10 glasova na Ustavnom sudu koja je dosad podržavala skoro sve odluke Stožera te je odnos glasova bio 8 prema 5.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.