TOPLINSKI val s neuobičajeno visokim temperaturama za lipanj u Europi, razorni tornado u Češkoj, nevrijeme s obilnom tučom u Požegi, ekstremne vrućine u SAD-u, Kanadi i Sibiru, s temperaturama koje se mjestimično približavaju 50°C te novi toplinski val u našim krajevima jasni su znaci da su na djelu vremenski ekstremi kakve klimatolozi najavljuju u svijetu koji se zagrijava.
Je li to uobičajeno za ljeto?
Mnogi će reći da tu nema ništa neuobičajeno. U lipnju je znalo biti velikih vrućina, pa i olujnog nevremena i tuča. Potvrdit će to čak i klimatolozi. Ne može se svaki ekstremni događaj pripisati globalnom zatopljenju. Međutim, stotine klimatoloških i meteoroloških studija pokazuju da u ovoj priči postoje jasni trendovi te da se mnogi ekstremni događaji mogu pripisati klimatskim promjenama.
Kako to pojednostavljeno tumače klimatolozi, s globalnim zatopljenjem atmosfera postaje sve toplija. U toplijem zraku, baš kao u zagrijanoj kuhinji, može se zadržati veća količina vlage nego u hladnom zraku. A veća količina vlage u atmosferi podrazumijeva veću količinu kinetičke energije koja se može osloboditi u izraženijim ekstremima.
Jedan od najčešćih ekstrema koje možemo očekivati, osobito u ovom dijelu svijeta, su velike vrućine (grafikon dolje).
Stotine studija na jednoj karti
Ti trendovi i atribucije, odnosno pripisivanja ekstremnih događaja sjajno su predstavljeni na interaktivnoj karti objavljenoj na stranici CarbonBrief (dolje).
Kako ističe stranica, početkom 2000-ih pojavilo se novo područje klimatskih znanosti, koje je počelo istraživati ljudski utjecaj na pojavu ekstremnih vremenskih uvjeta, poput poplava, vrućina, suša i oluja. Nazvano „atribucija ekstremnih događaja“, dobilo je snažan zamah, ne samo u svijetu znanosti već i u medijima i u javnosti jer je riječ o istraživanjima koja imaju moć povezivanja naizgled apstraktnih koncepata klimatskih promjena s osobnim i opipljivim vremenskim iskustvima.
Znanstvenici tog područja do danas su objavili više od 350 recenziranih studija koje su analizirale vremenske ekstreme širom svijeta, od vrućina u Švedskoj i suša u Južnoj Africi do poplava u Bangladešu i uragana na Karibima. Rezultat je sve veći broj dokaza da ljudske aktivnosti povećavaju rizik od nekih vrsta ekstremnih vremenskih prilika, posebno onih povezanih s vrućinom.
Što su pokazale studije?
U nastojanju da prati razvoj i rezultate istraživanja u tom području, Carbon Brief je svaku do danas objavljenu studiju ekstremnih vremenskih prilika zabilježio na svojoj interaktivnoj karti (gore).
Analiza koju su napravili autori pokazala je sljedeće:
- utvrđeno je da je 70% od 405 ekstremnih vremenskih događaja i trendova obuhvaćenih kartom učestalije ili žešće zbog klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom
- 9% događaja ili trendova postalo je manje vjerojatnima ili manje ozbiljnima zbog klimatskih promjena
- iz toga proizlazi da su ljudi utjecali na 79% svih klimatskih događaja u kojima je došlo do nekih promjena; preostalih 21% događaja i trendova nije pokazalo uočljiv ljudski utjecaj ili su bili neuvjerljivi
- od 122 studije koje su proučavale ekstremne vrućine širom svijeta 92% je utvrdilo da su ih klimatske promjene učinile vjerojatnijim ili ozbiljnijim.
- od 81 studije koja se bavi kišama ili poplavama 58% je utvrdilo da je ljudska aktivnost događaje učinila vjerojatnijim ili težim; od 69 istraživanja suša 65% je potvrdilo ljudski utjecaj.
Stranica CarbonBrief ističe da je tekst prvi put objavljen u srpnju 2017. te da je sadašnji njegova četvrta ažurirana verzija koja uključuje u međuvremenu objavljene nove studije.
Cilj karte je da služi kao prezentacija razvoja polja "pripisivanja ekstremnih događaja" klimatskim promjenama.
Kako koristiti kartu?
Karta, koju možete istražiti na ovoj poveznici, prikazuje 405 ekstremnih vremenskih događaja i trendova širom svijeta za koje su znanstvenici proveli studije atribucije.
Različiti simboli pokazuju vrstu ekstremnih vremenskih prilika; na primjer, vrućina, poplava ili suša. Boje označavaju je li studija atribucije pronašla vezu s klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem - crvena pokazuje da jest, plava da nije, a siva da veza nije jasna.
Upotrijebite gumbe plus i minus u gornjem lijevom kutu ili dvaput kliknite bilo gdje kako biste povećali bilo koji dio svijeta. Kliknite na određeni simbol kako biste otkrili više informacija, uključujući citat iz izvornog rada kako biste saželi nalaze i poveznicu na internetsku verziju.
Filtar s lijeve strane omogućava odabir određene vrste vremenskih događaja koje želite istražiti, primjerice, ako želite vidjeti samo ekstremne vrućine za koje je potvrđeno da su pod utjecajem klimatskih promjena. Ako želite vidjeti samo ekstremne vrućine, prvo kliknite na deselect all, a zatim kliknite samo na heat. Ako želite vidjeti na koje je događaje utjecao čovjek, kliknite na Human influence found.
Filtar se također može koristiti za izdvajanje ekstremnih događaja iz određene godine. Da biste izolirali studije koje procjenjuju promjenjive trendove vremenskih ekstrema, kliknite na okvir "trend" u filtru.
Što to znači za Hrvatsku?
Ono što prikazuje karta podudara se s istraživanjima i procjenama hrvatskih stručnjaka koje pokazuju da će klimatske promjene Hrvatskoj iznad svega donijeti jake ljetne vrućine i suše koje će uzrokovati probleme u poljoprivredi i opskrbi vodom te šumske požare. Kako prikazuje donja grafika, Hrvatska će također imati problema s razinama mora koje bi u umjerenom scenariju do 2070. mogle narasti za 65 cm.
Promjene u brzini vjetra ne bi trebale biti tako ekstremne kao porast temperature, oborinski deficit i porast razina mora koji bi čak i u umjerenom scenariju do kraja stoljeća mogao premašiti 60 cm. Tako povišene razine, u kombinaciji s vjetrovima, oborinama i niskim tlakom zraka, uzrokovat će znatno učestalija plavljenja nekih naših nižih gradova na obali, poput Nina i Trogira.