ČELNICI NATO-a poslali su u ponedjeljak s istanbulskog summita poruku ohrabrenja Hrvatskoj da nastavi s reformama, ali nisu precizirali datum pristupanja Hrvatske Sjeveroatlanskom savezu.
Nastavak politike "otvorenih vrata" prema članicama Jadranske povelje potvrdio je i glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Sheffer, koji je rekao da su odgovori tih zemalja na reformske zahtjeve "vrlo pozitivni".
"Do sada se puno puta raspravljalo o Albaniji i Makedoniji i Hrvatskoj. NATO im je danas poslao znakove ohrabrenja i odgovori su vrlo pozitivni", rekao je Scheffer na konferenciji za novinare.
Premda na istanbulskom summitu nije očekivala službeni poziv u NATO, hrvatska je vlada računala na snažnu potporu političkim i vojnim reformama koje bi je 2007. godine mogle dovesti pred vrata Sjevernoatlantskog saveza.
No, hrvatski dužnosnici nadali su se da će čelnici NATO-a u završnom dokumentu jasno odrediti dinamiku pristupa Hrvatske, odvojeno ili zajedno s Albanijom i Makedonijom.
U svakom slučaju, očekivali su više od politike "otvorenih vrata" koja je posljednjih godina određivala odnos Hrvatske i NATO-a i precizni kalendar pristupanja Sjevernoatlantskom savezu.
Hrvatsko izaslanstvo zadovoljno stavom NATO-a prema Hrvatskoj
Hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a u Istanbulu izrazilo je zadovoljstvo završnim dokumentom, u kojemu se Hrvatska ohrabruje na nastavak reformi za punopravno članstvo u Sjeveroatlanskom savezu.
"Potvrđujemo da su vrata NATO-a otvorena novim članicama i ohrabrujemo Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju da nastave s reformama potrebnim za približavanje punopravnom članstvu u NATO-u", stoji u deklaraciji 26 šefova država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, koji sudjeluju na 17. sastanku na vrhu NATO-a u Istanbulu.
"Realno nismo očekivali ništa više od snažne podrške i poruke", izjavio je novinarima Predsjednik Stjepan Mesić, predvodnik hrvatskog izaslanstva u kojemu su još i ministri vanjskih poslova Miomir Žužul i obrane Berislav Rončević. On smatra da Hrvatska nije učinila ništa što se sukobljava sa standardima NATO zemalja i da je proteklih godina poduzela ozbiljne zakonodavne i vojne reforme.
"To je maksimum koji smo u ovome trenutku mogli očekivati", suglasan je ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koji i dalje smatra realnim da Hrvatska bude spremna za punopravno članstvo 2006. godine.
"Prije idućeg summita (za dvije godine) radit će se procjena i na temelju nje bit će donesene odluke", rekao je Žužul, ističući da zaključke NATO-a jednako shvaćaju dužnosnici Albanije i Makedonije, partnerskih zemalja iz Jadranske povelje i Akcijskog plana za članstvo.
Po Žužulovim riječima, zaključci otvaraju mogućnost za dobivanje pozivnice na slijedećem summitu, kao i za to da Hrvatska, ovisno o brzini reformi, sama odredi tempo pristupanja Savezu.
Predsjednik Mesić te ministri Žužul i Rončević istaknuli su da su u brojnim bilateralnihm susretima na marginama summita dobili snažnu potporu za ostvarenje strateških ciljeva, ulasku u Europsku uniju i NATO.
Rončević je dodao da Tursku zanimaju dijelovi tenkovskog programa tvrtke "Đuro Đaković" i usluge razminiranja, pa je turski kolega zatražio ponude hrvatskih pirotehničarskih tvrtki za razminiranje dijelova turske granice sa Sirijom.
Predsjednik Mesić je na upit novinara ocijenio da je izbor Borisa Tadića za srbijanskog predsjednika "pobjeda proeuropske linije s kojom će biti lakše surađivati". "Bilo bi teško surađivati s onima koji svoju granicu vide na pola Hrvatske", rekao je Mesić aludirajući na izbornog gubitnika, čelnika radikala Tomislava Nikolića koji je u izbornoj kampanji rekao da još sanja granicu Velike Srbije Virovitica-Karlovac-Karlobag.
Drugog i završnog dana istanbulskog summita predsjednik Mesić bi se trebao sastati s predsjednicima Albanije i Makedonije, a uoči njihova zajedničkog susreta s američkim predsjednikom Georgeom Bushom.
Mesić bi se također trebao obratiti članovima Atlanskog Partnerskog vijeća, koje uz čelnike NATO-a okuplja i šefove država i vlada dvadesetak partnerskih zemalja.