HRVATSKA je jedina tranzicijska zemlja koja nema zakon o dostupnosti informacija, ustvrdilo je 15 nevladinih udruga koje su pokrenule inicijativu za donošenje takvog zakona.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) Žarko Puhovski i Josip Kregar u ime Transparency Internationala kazali su na današnjoj konferenciji za novinare da će nevladine udruge do kraja svibnja nastojat dobiti podršku javnosti za tu inicijativu i pripremiti nacrt zakona koji bi bio ponuđen Vladi i Saboru na usvajanje.
Zakon sam po sebi neće riješiti dostupnost informacija kojima raspolaže državna vlast ali će povećati njenu odgovornost za pravodobno i cjelovito informiranje javnosti, te ojačati svijest građana da je otvorenost javne vlasti obveza i temeljno načelo njena djelovanja, a tajnost iznimka, rekao je Kregar.
Građani moraju shvatiti da otvorenost javne uprave nije tehničko pitanje već ljudsko pravo, dodao je.
Puhovski je upozorio na proturječnost inicijative jer se istodobno zauzimaju za pravo javnosti da zna ali i za zaštitu privatnosti.
Predlaganjem tog zakona nevladine udruge uz svoju osnovnu funkciju nadzora i kritiziranja vlasti djeluju i partnerski jer obavljaju dio posla koji je netko drugi već trebao obaviti, rekao je Puhovski.
Po Kregarovim riječima, predstavnici vlasti podržavaju donošenje zakona, premda ima i nerazumijevanja jer se nerijetko pravo na informiranje ograničava ne medije. "Radi se o puno širem pravu svih građana da znaju", naglasio je.
Zakonom bi, po njegovom mišljenju, trebalo propisati dostupnost službenih informacija za sve građane, obvezu zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti da objavljuju i pružaju informacije, iznimna ograničenja pristupu informacijama, rokove, ne dulje od 30 dana, u kojima se informacija mora dati, kao i trošak davanja informacija.