To izvješće bitno poružnjuje sliku zemlje koja je tradicionalno bila otvorena osobama proganjanim u njihovim zemljama. Još je u 15. i 16. stoljeću Amsterdam prihvatio na tisuće židova koji su bježali pred inkvizicijom u Španjolskoj i Portugalu.
"Posljednjih nekoliko godina Nizozemska je napustila tradicionalno zaštitnički odnos prema tražiteljima azila u korist restriktivne politike koja spada među najstrože u Europi", tvrdi djelatnica HRW Julie Chadbourne.
U izvješću se posebno osuđuje prečesto korištenje tzv. "ubrzanog" postupka, prema kojem se zahtjev za azilom može proučiti i riješiti u roku od dva radna dana.
Isprva zamišljen kao način za odbacivanje očito neutemeljenih zahtjeva, koji je po svojoj prirodi trebao ostati marginalan, taj postupak ne smije se koristiti u teškim humanitarnim slučajevima mučenja i progona, ističe HRW.
No Nizozemska taj postupak primjenjuje u 60, pa i 80 posto zahtjeva za azilom, što ne čini nijedna druga europska zemlja, a tražiteljima azila omogućuje se tek vrlo kratka pravna pomoć, tvrdi Human Rights Watch.
"Malodobne osobe koje žele azil, katkad u dobi od tek četiri godine, često se ispituju bez nazočnosti odvjetnika ili savjetnika", a od njih se traži da svoj bijeg opišu riječima odrasle osobe, ukazuje se u izvješću.
Organizacija osuđuje i odredbe novog nizozemskog zakona o azilu, na snazi od 1. travnja 2002., koji dokida pravo na smještaj tražiteljima azila u postupku priziva na odluku.
"Ima slučajeva da se trudnice, starci i cijele obitelji nađu na ulici već dan nakon što su, zahvaljujući prizivnom postupku, legalno u Nizozemskoj", potvrđuje tvrdnje HRW-a glasnogovornica Vijeća crkava Ineke Bakker.
Ministarstvo pravosuđa odbacilo je te optužbe, ocjenjujući da je nizozemska politika davanja azila sukladna međunarodnim propisima.
Pogoršanje odnosa nizozemskog društva prema izbjeglicama očitovalo se 2002. u velikom političkom uzletu Pima Fortuyna, populističkog sociologa koji je želio još smanjiti prava na azil, a koji je poslije ubijen.
U opću struju uključile su se i mnoge političke stranke, preuzevši od populista neke teze o useljenicima i pravu na azil.
No nekolicina gradonačelnika iz redova vladajuće Kršćansko-demokratske stranke ipak se izdigla iznad trenutačne politike i odlučila se usprotiviti zakonu, omogućujući smještaj tražiteljima azila u prizivnom postupku.
Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja objavljenim krajem veljače, dva od tri Nizozemca željela bi "manje strogu" politiku azila.
HRW je od kršćanskih demokrata i laburista koji upravo pregovaraju o uspostavi nove vlade zatražio ublažavanje zakona, ali nijedan dužnosnik nije želio komentirati izvješće.