Građevinska mafija, bespravni kafići i divljaluk. Priča o popularnom splitskom ruglu

Foto: Ivo Cagalj PIXSELL, Grad Split

NAKON desetljeća pokušaja da se splitski Žnjan uredi po mjeri kakvu zaslužuje, a radi se o jednom od najboljih dijelova grada, počeli su radovi koji bi napokon trebali od Žnjanskog platoa napraviti uređenu cjelinu.

Radovi su vrijedni 45.5 milijuna eura i trebali bi trajati godinu dana. Planirane su biciklističke staze, šetnice, uređene plaže, dječja igrališta, sportska igrališta, amfiteatar za kulturna i glazbena događanja te ugostiteljsko-turistički sadržaji.

U rijetkom primjeru međupolitičke suradnje, sadašnji gradonačelnik Ivica Puljak je na otvorenju radova zahvalio svojim prethodnicima, Ivi Baldasaru (SDP) i Andri Krstuloviću Opari (HDZ). To je i korektno, jer trakavica oko uređenja Žnjanskog platoa traje već desetljećima.

Od posjeta Ivana Pavla II.  je najviše koristi imala građevinska mafija

Na Žnjanskom platou se nalazi jedna od najpopularnijih gradskih plaža u Splitu, a većini stanovnika Hrvatske je poznat kao mjesto na kojem je papa Ivan Pavao II. drugi put posjetio Hrvatsku. Tom je događaju prisustvovalo pola milijuna ljudi, i upravo za tu prigodu su nasute tone zemlje i kamenja u more.

Radovi su financirani kreditom, koji je Grad Split otplatio tek 2008. Dolazak Ivana Pavla II. je iskorišten za nasipanje, ali je u planu bilo da se prostor stavi u uređenu urbanističku funkciju nakon tog događaja, i od toga korist imaju svi stanovnici Splita.

Obećavani su sportski i javni sadržaji, igrališta, šetnice, pa čak i akvapark. Ništa od toga nije izgrađeno, a sami proces izgradnje platoa je bio obilježen korupcijom.

U jednom od tih korupcijskih skandala je sudjelovao Ljubo Ćesić Rojs, tada pomoćnik ministra obrane Andrije Hebranga. Naime, u izgradnji Žnjanskog platoa je sudjelovala 66. pukovnija, a Rojs je tužio državu zbog duga za obavljene radove koje je u ljeto 1998. obavila za potrebe priprema Žnjana za dolazak Ivana Pavla II.

Tvrdio je da država duguje 820 milijuna kuna, ali se u samoj tužbi tražilo "samo" 32.2 milijuna. Tužba je odbijena 2012. na Vrhovnom sudu, uz obrazloženje da nisu bili vojnici HV-a. Pripadnici 66. pukovnije su željeli dokazati da trebaju imati prava kao svi ostali pripadnici HV-a jer im je plaća bila osigurana u vojnom proračunu Hrvatske, iako je bila isplaćivana preko tvrtke iz Gruda.

Rojs je za probleme 66. pukovnije prozivao građevinsku mafiju, kojom, prema njemu, "vladaju tri doktora - Ivo Sanader, Jure Radić i Petar Đukan".

Bespravni kafići i divlja gradnja stanova - nastanak Žnjana

Žnjanski plato je velikim dijelom nasut iz materijala koji je tu već bio odložen, a iskapan je upravo diljem Splita za vrijeme izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, kao za Mediteranske igre, izgradnju Splita 3 i druge građevine.

Godinama nakon dolaska Ivana Pavla II. u Split na Žnjanskom platou nije izgrađeno ništa. Postepeno su samo nicali kafići i drugi ugostiteljski objekti, ali bez ikakvih dozvola.

Oko samog platoa su nicali stanovi, koji su, za razliku od kafića, ipak imali dozvolu. Mediji, građani i arhitekti su se često kroz protekla desetljeća bunili na takvu izgradnju, ali bez uspjeha. Žnjan je postao svojevrsni nekretninski Divlji zapad, a dozvole su izdavali političari.

"Građani moraju shvatiti da planove donosi Gradsko vijeće, ljudi za koje su glasali. Arhitekti i urbanisti očito se nisu u stanju izboriti za struku niti u odnosu s Ministarstvom graditeljstva, niti u odnosu prema lokalnoj vladi i vijećnicima", izjavio je 2008. za Jutarnji list Dražen Pejković, predsjednik Društva arhitekata Split.

Stanovi su građeni brže od komunalne infrastrukture i cesta

Neusklađenost između privatnih investitora, kojima su se dozvole davale na način kako je to opisao Dražen Pejković, i gradskih službi je dovela do toga da su stanovi građeni puno prije komunalne i ostale infrastrukture.

Primjerice, 2008. je u medijima bila tema da dvjestotinjak obitelji ne može useliti u svoje stanove na jugoistočnom dijelu Žnjana jer na tom području nema pristupnih cesta, a nedostajao je i fekalni kolektor. Takvi problemi su nastajali jer bi se gradnja nekretnina dozvolila prije nego što je napravljena javna infrastruktura, čak i prije nego što je takva infrastruktura bila u planu.

Što se tiče samog platoa, do današnjih dana su od 1998. napravljena samo dva "velika" infrastrukturna projekta. Postavljen je križ na mjesto gdje je stajao Ivan Pavao II., a 2011. je izgrađena plaža za teško pokretne i invalidne osobe.

Bespravni kafići se ruše, nestaje "stari" Žnjan

To ipak nije umanjivalo popularnost Žnjana i Žnjanskog platoa. Tu se nalaze jedne od najskupljih nekretnina u Splitu, danas s većom cijenom po kvadratnom metru od većine Zagreba. Plato, iako je neuređen i ništa više od nasipa šljunka s nekoliko kafića, najveće je i najpopularnije gradsko kupalište.

Kafići su srušeni 2017., uz veliki otpor vlasnika. Koncesije su istekle sa zadnjim danom 2016., a Ministarstvo graditeljstva je s rušenjem počelo u listopadu. Razlog rušenja je bio taj što su kafići sagrađeni potpuno bespravno ili su premašili dozvoljenu površinu gradnje.

Bilo je svakakvih kršenja dozvola. Primjerice, jedan je poduzetnik dobio odobrenje Grada Splita za postavljanje dva montažna kioska od 12 m2 i terase od maksimalno 90m2, a umjesto toga je na toj lokaciji nastala cijela građevina.

Vlasnici kojima su objekti zadnji srušeni su prigodno, dok su demontirali svoje objekte, jednom zgodom zavrtjeli janje i odojak na ražnju, pili alkohol i pjevali. Tako je "tradicija", koja je prvi put započela 2008., kada su se pojavili prvi kafići na Žnjanskom platou, prekinuta.

Nastaje novi Žnjan

Žnjanski plato čekaju nova vremena, više od 25 godina nakon nasipanja ususret posjetu Ivana Pavla II. Splitu. Iako se radilo o urbanističkom ruglu, bio je sastavni dio života u Splitu, jedno od najpopularnijih gradskih kupališta, noćno parkiralište i mjesto za noćni provod.

Ljudska sklonost idealiziranju mladosti će napraviti svoje pa će se mnogi iz Splita prisjećati "starog" Žnjanskog platoa, neuređenog, ali potpuno slobodnog. S obzirom na trajanje, obilježio je mladost mnogima.

Ali da je Hrvatska uređena država i da se Gradom Splitom od početka upravljalo na transparentan, civiliziran i legalan način, Žnjanski plato bi od svog nastanka davne 1998. bio ono što će, nadajmo se, sada postati.

Pročitajte više