O pitanjima koja proizlaze iz obveze odvjetnika u sprječavanju pranja novca u odnosu na njegovu obvezu na povjerljiv odnos sa strankom govorit će odvjetnici iz Španjolske, Češke i Slovenije.
Predviđeno je i izlaganje Ivice Marosa, predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca koji je, 1998., osnovan pri Ministarstvu financija kao financijsko-obavještajna jedinica.
Ured za sprječavanje pranja novca prikuplja obavijesti o svim financijskim transakcijama većim od 105.000 kuna. Te informacije su po zakonu dužne dostaviti banke, štedionice, mjenjačnice, investicijski fondovi, osiguravajuća društva, burze i kladionice. Ured dobiva podatke i od Carine, Porezne uprave, policije i Fonda za privatizaciju.
Uredu se prijavljuje i svako zakonito prenošenje ili pokušaj nezakonitog prenošenja preko državne granice iznosa većih od 40 tisuća kuna.
Glavni izvor prljavog novca u svijetu je trgovina drogom, te krijumčarenje ljudi, roba i oružja, no u Hrvatskoj je to, po ocjeni Ureda, gospodarski kriminal.
Nelegalno stečeni novac "perači novca" nastoje prikriti na razne načine ubacivanjem u legalni financijski sustav - otvaranjem štednih uloga, kupovanjem nekretnina, luksuzne robe ili investiranjem u legalno poslovanje putem banaka i ostalih financijsko-poslovnih subjekata.
U Hrvatskoj je pranje novca propisano kao kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca za koje je predviđena kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina, odnosno deset ako je počinjeno u okviru grupe ili zločinačke organizacije.
Do sada su u Hrvatskoj za to kazneno djelo osuđene samo dvije osobe, splitski bračni par Kalebići koji je oprao oko 7,7 milijuna kuna zarađenih preprodajom droge.
(Hina) so so