NA AZIJSKIM su burzama cijene dionica pale, kao i dan prije na Wall Streetu, jer su splasnule nade ulagača da bi Kina i SAD mogli postići parcijalni trgovinski sporazum do kraja ove godine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 0,9 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji skliznule između 0,2 i 1,5 posto.
Pad cijena dionica na Wall Streetu
Azijske ulagače pokolebao je jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom zbog novih trgovinskih sukoba.
Nakon tri dana pada indeksi na Wall Streetu znatno su se odmaknuli od rekordnih razina, koje su dosegnuli prošloga tjedna zahvaljujući optimizmu u vezi trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.
Taj je optimizam posljednjih dana splasnuo, posebice nakon što je jučer predsjednik SAD-a Donald Trump kazao da bi taj sporazum mogao pričekati završetak predsjedničkih izbora 2020. godine.
Novinarima je Trump kazao da nema određenog roka za sporazum s Kinom. „Na neki način sviđa mi se ideja da se za dogovor s Kinom pričeka do kraja izbora”, kazao je Trump.
Ministar trgovine Wilbur Ross kazao je, pak, da će SAD uvesti dodatne carine na uvoz kineskih proizvoda od 15. prosinca ako do tada ne bude postignut značajni napredak u trgovinskim pregovorima.
„Komentar, dva i na tržištima ponovno vlada loše raspoloženje. Prilično je nesigurno”, kaže Sean Taylor, direktor u investicijskoj tvrtki DWS.
Ulagači zabrinuti
Ulagače je zabrinulo i otvaranje novih trgovinskih frontova. Početkom tjedna Trump je poručio da će ponovno uvesti carine na uvoz čelika i aluminija iz Brazila i Argentine, kritizirajući obje zemlje za ono što on smatra „velikom devalvacijom njihovih valuta”.
Washington je zaprijetio i uvođenjem 100-postotnih carina na uvoz nekih francuskih proizvoda, kao što su sir i šampanjac, ukupno vrijedan 2,4 milijarde dolara jer je zaključio da će novi francuski porez na digitalne usluge naštetiti američkim tehnološkim kompanijama.
Francuska je, pak, najavila protumjere.
To je novi znak da se sukob između SAD-a na više trgovinskih frontova s njegovim najznačajnijim partnerima nastavlja, što bi moglo izazvati daljnje usporavanje rasta globalnog gospodarstva.
„Sve nas to podsjeća da su tržišta i dalje vrlo osjetljiva na situaciju u trgovini”, kaže Tom Porcelli, ekonomist u tvrtki RBC Capital Markets.
Dolar oslabio
A na valutnim je tržištima dolar oslabio, dok su ojačale valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima, kao što su japanski jen i švicarski franak.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,76 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,93 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 109,15 na 108,65 jena.
Američka je valuta oslabila i prema europskoj pa je cijena eura dosegnula 1,1080 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1070 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle nakon jučerašnjeg pada. Na američkom tržištu je cijena barela jutros ojačala 0,45 posto, na 56,35 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,44 posto, na 61,10 dolara.