Ta je vijesti privukla veliku pozornost u Norveškoj, koja je prije nekoliko mjeseci potpisala sporazum, prema kojem će između 2004. i 2009., morati plaćati po 210 milijuna eura godišnje, a zauzvrat će dobiti pristup na unutaranje tržište proširene Europske unije.
Prema tom sporazumu, Norvežani će per capita plaćati proširenje EU-a više od ijedne članice.
Prema sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (EEA), Norveška ima pravo prodavati svoje proizvode na tržištu EU-a, a zauzvrat mora uplaćivati u strukturalne fondove EU-a, iz kojih se financira proširenje.
Usporedbe radi, Švedska uplaćuje između 64 i 84 milijuna eura godišnje u strukturalne fondove, a Danska između 19 i 25 milijuna eura.
Po glavi stanovnika Norvešku će proširenje EU-a koštati 137,2 eura, Nijemci će platiti po 18.60 eura, Francuzi 10.20, Talijani 14, Nizozemci 49.9, a Britanci 17.7 eura.
S druge strane, Švicarska ima jake adute u pregovorima s Bruxellesom: u prvom redu njezin zemljopisni položaj te famoznu bankarsku tajnu, koju švicarske banke uporno zadržavaju unatoč pritiscima iz EU-a.
Glasngovornik švicarske vlade Adrian Sollberger izjavio je za Nationen da taj sporazum s EU ne znači nužno da će Švicarska prestati podupirati siromašnije istočnoeuropske zemlje.
"Podržavali smo ih dugo vremena, ali u posljednje vrijeme naša pozornost u razvojnoj politici premještena je s onih zemalja koje uskoro postaju članicama EU-a na druge zemlje - na balkanske ili na zemlje bivšeg Sovjetskog saveza". rekao je Sollberger.
(Hina) xsv ysd