Foto: Index
IZ GODINE u godinu, potrošnja antibiotika u svijetu se povećava, a kao opasna nuspojava usporedo raste i otpornosti na antibiotike koja danas predstavlja jednu od najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Već na prve znakove obične prehlade, čim kihnu ili zakašlju, mnogi odmah posežu za antibioticima, a ti su lijekovi, iako moćni, u obračunima s virusima, potpuno pogrešno „oružje“.
Osim što ne liječe viroze, antibiotici razorno djeluju na dobre bakterije, a kod česte primjene pogoduju opasnim bakterijama koje, po onoj „što me ne ubije, to me ojača“, postupno razvijaju potpunu otpornost na antibiotike. To uvelike otežava i poskupljuje liječenje te povećava stopu smrtnosti, što potvrđuju i podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koja procjenjuje da su samo u Europskoj uniji bakterije otporne na lijekove uzrokovale 25.000 smrtnih slučajeva.
Opasne bakterije „imune“ na antibiotike mogu se vrlo lako širiti kroz kontakt s osobom koja ima infekciju uzrokovanu takvim otpornim bakterijama, ali i putem dodira s predmetima, hranom i vodom u kojima žive bakterije otporne na antibiotike.
Moćan lijek
Kako bi se zaustavilo galopirajuće širenje otpornosti na antibiotike, od 16. do 22. studenog po prvi se put obilježava Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima čiji je cilj promijeniti način propisivanja i upotrebe antibiotika.
„Prije otkrića cjepiva i antibiotika veliki broj ljudi umirao je od različitih, pa čak i najjednostavnijih infekcija. Upale mokraćnih putova, upale pluća i šarlah za mnoge su bili smrtonosni, a masovno se umiralo i od tuberkuloze i sepse. Tek s otkrićem antibiotika, kemijskih spojeva koji uništavaju, a neki i sprečavaju rast bakterija, čovječanstvo je dobilo bitku protiv takvih bolesti, no na žalost ne i rat.
Prekomjerna upotreba
Naime, zbog prekomjerne i često nepotrebne upotrebe antibiotika, snaga tih moćnih lijekova rapidno slabi te je sve više slučajeva kada ni najjači antibiotik ne pomaže kod infekcija jer gubi bitku s rezistentnim bakterijama. Upravo se zbog rezistencije bakterija u 21-om stoljeću ponovo sve češće umire od sepse, a raste i broj infekcija kao što su tuberkuloza, upala pluća i gonoreja koje sve slabije reagiraju na liječenje antibioticima“, pojašnjava za Index dr. Tanja Pekez Pavliško, predsjednica EURIPA - Europskog udruženja ruralnih i izoliranih doktora.
Teško je, kaže, iskorijeniti zablude te još uvijek postoji dobar postotak pacijenata u Hrvatskoj koji misle da za svaku infekciju moraju od liječnika dobiti antibiotik, što je velik problem posebno u sezoni gripe i prehlade.
„Mnogi pacijenti vjeruju da antibiotici snižavaju povišenu tjelesnu temperaturu, što dakako nije istina, no ukoliko im odbijemo propisati antibiotik nerijetko su vrlo neugodni u svom inzistiranju da ga dobiju. Također, većina respiratornih infekcija, kao što su primjerice upale grla, hunjavica, kašalj, uzrokovane su virusima na koje antibiotici ne djeluju. Činjenica jest da se određeni broj virusnih infekcija može zakomplicirati te može nastati sekundarna infekcija, no to nikako nije znak greške liječnika, nego, nažalost, prirodni tijek bolesti“, kaže dr. Pekez Pavliško.
Pucanj u prazno
Kako uzimanje antibiotika ne bi bio pucanj u prazno, trebalo bi prije posezanja za njima provesti određene laboratorijske pretrage koje s velikom sigurnošću pokazuju radi li se o virusnoj upali ili o bakterijskoj infekciji koja se liječi antibioticima. No, problem je, tvrdi dr. Pekez Pavliško, u tome što laboratorij nije dostupan svim pedijatrima i obiteljskim liječnicima, kao niti tzv. pretrage uz krevet pacijenta (point of care) koje u nekoliko minuta u ordinaciji odrede CRP.
„Dobro je što HZZO plaća pretragu urina test trakom, ali je problem što se u ruralnim ambulantama ne može napraviti urinokultura ili brisevi što liječnicima u tim sredinama znatno otežava točnije propisivanje lijekova. Potrošnju lijekova liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kontrolira HZZO, no iako se većina liječnika pridržava međunarodnih smjernica te ne prelazi limit, postoje i situacije kada liječnici moraju prekoračiti dozvoljenu količinu određenih antibiotika, kao primjerice prošle godine kada je bio veliki broj slučajeva upale pluća“, kaže dr. Pekez Pavliško.
Naglašava da veliki problem predstavljaju i antibiotici koji se daju životinjama čije meso poslije jedemo. Kako bi se smanjila upotreba antibiotika potrebno je, savjetuje naša sugovornica, poduzeti i mjere za smanjenje širenja infekcija koje uključuju redovito cijepljenje, izbjegavanje kontakta s oboljelima, pranje ruku i brigu o higijeni hrane.
„Antibiotike nikada ne uzimajte na svoju ruku ili po preporuci prijatelja ili susjeda, nego isključivo onda kada vam ih je propisao vaš liječnik. Obavezno popijte čitavu dozu lijeka, bez obzira na to što se već nakon prvih par dana osjećate mnogo bolje. Ne dijelite antibiotike s drugima“, savjetuje dr. Tanja Pekez Pavliško.
HALMED : U Hrvatskoj bilježimo pozitivan trend upotrebe antibiotika
„Potrošnja antibakterijskih lijekova u Republici Hrvatskoj ima relativno malen rast kroz proteklih nekoliko godina u usporedbi s drugim skupinama lijekova. U razdoblju od 2007. do 2014. godine potrošnja antibiotika, izražena u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan, porasla je za prosječno 3 posto godišnje, dok je prosječno povećanje potrošnje svih lijekova u navedenom razdoblju gotovo dvostruko veće. Rezultat je to osvještavanja problema povezanih s rezistencijom antibiotika, provođenja brojnih javnozdravstvenih kampanja i usmjeravanja ka racionalnoj primjeni antibiotika.
Možemo zaključiti da smo u Republici Hrvatskoj uspjeli brojnim javno-edukativnim akcijama i kampanjama pozitivno djelovati na racionalnu potrošnju antibiotika te u određenoj mjeri utjecati na njihovu potrošnju“, rekla je za Index dipl.nov.Jasminka Tadin, glasnogovornica
Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) koja aktivno sudjeluje u promicanju racionalne uporabe antibiotika u Hrvatskoj te kontinuirano poziva na njihovu racionalnu i pravilnu uporabu.
Koliko uistinu znate o antibioticima?
Antibiotici su lijekovi koji liječe bakterijske infekcije, ali ne i infekcije uzrokovane virusima, kao što su prehlada i gripa. Ukoliko uzimate antibiotika i kada ih ne trebate, oni će mnogo slabije djelovati onda kada ih uistinu budete trebali.
Antibiotici se daju ljudima, stoci, ima ih u ribama i žitaricama. Otpornost na antibiotike se javlja kada se bakterije promijene te postanu otporne na antibiotike koji se koriste za liječenje, njima uzrokovanih, infekcija. Bakterije otporne na antibiotike šire se kroz kontakt s ljudima, životinjama, hranom ili vodom u kojoj su prisutne.
Vrlo je važno da uzimate prave antibiotike, u pravoj dozi i u pravo vrijeme. Uzimanjem cijele propisane doze lijeka, čak iako se prije kraja terapije osjećate bolje, bit će uništene sve bakterije uzročnici bolesti te neće biti zaostalih koje mogu mutirati i postati otporne.
Otpornost na antibiotike pogađa sve dobne skupine ljudi širom svijeta te danas predstavlja jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji. Infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike mogu trajati dulje, zahtijevati češće posjete liječniku, nerijetko i bolničko liječenje te skupe tretmane i lijekove koji mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave.
Iako je otpornost na antibiotike prirodni fenomen, zlouporaba i prekomjerna uporaba antibiotika opasno ubrzava taj proces. Ipak, nije prekasno da se smanji širenje otpornosti na antibiotike, a svi mi imamo ulogu u očuvanju učinkovitosti tih lijekova.
Prevencija u koju se ubraja i cijepljenje, vrlo je važna u sprečavanju infekcija, a time i u smanjenju potrebe za antibioticima. Zapamtite - ako se razbolite, uvijek konzultirajte svog liječnika o tome da li trebate uzimati antibiotike te, ukoliko vam propiše antibiotike, terapiju uvijek provedite do kraja.