Otvorena izložba o životu Ivanu Goranu Kovačiću

IZLOŽBA originalnih dokumenata, rukopisa i fotografija iz života hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića otvorena je danas u atriju Palače Hrvatke akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), u povodu 90. godišnjice njegova rođenja i 60. godišnjice njegove smrti.

Svi izlošci su originali iz arhiva Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU. Izloženi su, među ostalim, njegov krsni list iz 1913., domovnica iz 1923., rukopisi, fotografije, prijevodi, indeks i školske svjedodžbe, adresar, crteži, pa čak i račun za kupovinu pisaćeg stroja Erika iz 1939. Također izložena je sadrena skica za njegov portret kipara Vojina Bakića iz 1960.

Ivan Goran Kovačić predugo je bio zatvoren u getu, a izložba u HAZU pokušaj je da ga se izvuče iz ideologije, zidova zaborava i šutnje, rekao je autor izložbe Ivica Matičević.

Izložba kroz tematske skupine fragmentirano pokazuje njegov život, od Lukovdola, Karlovca i Zagreba, preko partizana i "Jame" do Goranovog proljeća, napomenuo je Matičević.

Tajnik Razreda za književnost HAZU Dubravko Jelčić ocijenio je da je Kovačić bio pjesnik visokoestetiziranih kriterija, visoke poetske imaginacije i stvaralačke discipline.

Po njegovim riječima, dokaz tragičnosti njegova života je i što su neki tvrdili da je posljednjih desetak godina bio zabranjivan, a ranije su neki skrivali njegovo hrvatstvo.

Ivan Goran Kovačić (1913.-1943.) rodio se u Lukovdolu u Gorskom Kotaru. Pohađao je Drugu mušku realnu gimnaziju u Zagrebu gdje je 1929. objavio prvi sastavak "Ševina tužaljka". Studirao je na odsjeku slavistike na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu i tada počinje objavljivati u važnijim književnim časopisima.

Uz književnost se bavio i novinarstvom, bio je urednik kulturne rubrike "Hrvatskog dnevnika". Prevodio je i pisao književne kritike. U partizane odlazi 1942., gdje u srpnju 1943. i pogiba.

Akademik Dragutin Tadijanović pročitao je "epitaf", pjesmu koju je prije 58 godina napisao za svog prijatelja Ivana Gorana Kovačića.

Izložbu je otvorio predsjednik HAZU Ivo Padovan, a može se razgledati do 31. prosinca.

Pročitajte više