POŽAR u izbjegličkom kampu Moria na grčkom otoku Lezbosu, situacija u BiH, napetosti između Grčke i Turske, žestoka javna rasprava u Njemačkoj, nemoć Bruxellesa da osmisli zajedničku europsku politiku prema migrantima - sve to su aktualni događaji vezani uz temu koju javnosti već godinama prati pod nazivom "migrantska kriza" ili "izbjeglička kriza" i za koju se proteklih mjeseci, zbog pandemije koronavirusa, moglo činiti kao da je nestala.
Baš obratno, migrantska kriza nikad nije prestala, već smo samo na nju prestali obraćati pažnju, no događaji proteklih dana sa svih strana europskog kontinenta nas podsjećaju da nemamo više luksuz ignoriranja strašne stvarnosti na terenu.
Pandemija će proći, migranti ostaju
Čak se može reći da je pandemija covida-19 prolazna kriza jer će se prije ili kasnije naći cjepivo, odnosno lijek, dok će migrantska kriza trajati i nakon toga.
Da bismo ponovno obratili pažnju na migrante, bio je potreban katastrofalni požar u izbjegličkom kampu Moria na Lezbosu, jednom od najgorih mjesta za život u Europskoj uniji.
Požar u kampu Moria na Lezbosu u prvi plan stavio stravične uvjete u njemu
Kamp Moria, zloglasan zbog loših uvjeta stanovanja, bio je dom za više od 12 tisuća migranata, četiri puta više nego što mu to kapaciteti dopuštaju. Veliki požar u srijedu, 9. rujna, pretvorio je ogromni kompleks u masu rastopljenog metala i izgorjelih šatora.
>> Izgorio migrantski kamp na Lezbosu, tisuće migranata spava uz ceste i na poljima
>> Grčka policija nakon požara premješta migrante u logor na Lezbosu
Uvjeti života u Moriji su bili nepodnošljivi, na jedan WC je dolazilo 160 ljudi, a čak njih 200 na jednu slavinu. To proizlazi iz usporedbe broja i stanja sanitarnih čvorova s brojem migranata u kampu. Psiholozi koji pokušavaju pomoći djeci koja žive u kampu počeli su upozoravati da sve veći broj djece ima noćne more, da se bude noću i vrište, a neki su se čak počeli samoozljeđivati ili pokušavati izvršiti samoubojstvo. To možda najbolje od svega opisuje uvjete života u Moriji.
Uhićeno pet migranata pod sumnjom da su podmetnuli požar
U međuvremenu je uhićeno pet migranata u sklopu istrage o požaru kampa Moria, a šesta osumnjičena osoba je u bijegu, rekao je neki dan grčki ministar civilne zaštite Michalis Chrysohoidis.
"Petero mladih stranaca je uhićeno, dok je još jedan identificirani osumnjičeni u bijegu", izjavio je ministar u Mitileni, glavnom gradu otoka.
Grčka je vlada ovih dana započela premještanje dijela tih 12 tisuća nesretnih beskućnika i migranata u novi logor u Kari Tepi, pored otočke luke Mitilene, koji prima 5 tisuća ljudi. Neki odbijaju premještaj pa je moguće da će se situacija uskoro opet zakomplicirati. U svakom slučaju, to je samo jedno od žarišta migrantske krize, koja se odvija u hrvatskom susjedstvu.
Žestoka rasprava u njemačkoj javnosti
U Hrvatskoj je sve to prošlo relativno nezamijećeno, no zato je u Njemačkoj požar u Moriji oživio javnu raspravu o migrantskoj politici Europske unije, kao i njemačkoj moralnoj odgovornosti.
Der Spiegel se raspisao o "Katastrofi u Moriji i licemjernoj politici EU", ističući da se EU "vidi ne samo kao ekonomska i politička sila već i kao moralna sila u svijetu", no da se "na Lezbosu odrekla ostataka svojeg moralnog autoriteta".
"Nije nezgoda ili čin nesavjesnog obavljanja posla to je migrante u Moriji držalo zaključanima i poniženima.To je element migrantske politike EU", objavio je Der Spiegel.
Der Spiegel: Moralni bankrot Europske unije
U komentaru pod naslovom "Njemačka mora pokazati pozitivan primjer u najnovijoj izbjegličkoj krizi" Der Spiegel konstatira da EU više ne poštuje ljudska prava te da je Moria "pokazala moralni bankrot Europske unije". "Kako će sada moći njemački ili francuski ministar vanjskih poslova kritizirati kršenje ljudskih prava u Kini? Ili Rusiji, Saudijskoj Arabiji, Iranu?", pita se Der Spiegel, s obzirom na to kako se EU odnosi prema migrantima.
"Svaki nam despot može odgovoriti da se prvo pobrinemo da dovedemo struju u barake u kojima žive djeca", navodi se u žestoko intoniranom komentaru.
Der Spiegel smatra da Europa ne može biti međunarodni lider "ako protrati svoju vjerodostojnost u moralnim temama" i da se mora drugačije ponašati ako želi ostati "vodeći glas u svijetu kada je riječ o ljudskim pravima".
Stručnjakinja za migracije: EU vodi politiku "puštamo da umru"
Javna televizija ARD je pak objavila intervju sa Sabine Hess, profesoricom kulturne antropologije i europske etnologije na Sveučilištu Georg August u Göttingenu, koja ističe da EU prema migrantima vodi politiku "puštanja da umiru na granicama". Hess je jedna od vodećih njemačkih stručnjakinja za pitanje migracija te njeni stavovi imaju težinu u njemačkoj javnosti. Hess je i članica znanstvenog Savjeta za migracije, koji se bavi kritičkom analizom politike njemačkih vlasti prema migrantima.
Ona ističe da se u proteklih pet godina s jedne strane ništa bitno nije promijenilo u vezi migrantske krize.
"Uzroci su ostali isti, ratovi i katastrofalni politički sistemi koji proizvode migrante i izbjeglice. Zemlje iz kojih izbjeglice dolaze su također većinom ostale iste", ističe Hess.
S druge strane, značajno se promijenila politika Europske unije. "Iako su ljudi i 2015. i 2020. godine iz istih razloga odlučili ići na dugi put do Europe, sada imaju mnogo manje šanse za dolazak do cilja i lošiju poziciju u vezi toga kako će se prema njima odnositi", kaže ova stručnjakinja za migracije, koja podsjeća da i dalje na snazi imamo međunarodne sporazume o migrantima i izbjeglicama, koji se očito više ne poštuju. "To je pravi problem", ističe Hess.
Kršenje ljudskih prava i naoružavanje na granicama
Naglašava da je tvrđa politika prema izbjeglicama, koja se sastoji od "kršenja prava i masovnog naoružavanja na granicama", dovela ipak do toga da se manji broj ljudi odlučuje za put do Europe. Umjesto toga radije ostaju izbjeglice u svojoj ili nekoj susjednoj zemlji.
"Takva politika dovodi do stava da život ljudi s globalnog juga malo vrijedi, što u kontekstu protesta pokreta Black Lives Matter otvara i velika pitanja za Europu. Naime, tijela koja odvraćamo i puštamo da umiru na granicama Europske unije su crna tijela. To se ne događa samo u Sredozemnom moru, već diljem Europe, primjerice na grčko-turskoj granici. I između Hrvatske i BiH stalno otkrivaju tijela migranata. Takva politika se može opisati kao politika puštanja da umiru", smatra Sabine Hess.
Hrvatska će primiti 12 djevojčica s Lezbosa
To je otprilike ton javne rasprave u Njemačkoj, na koju su već reagirale i tamošnje vlasti, objavljujući dogovor o primanju djece s Lezbosa odnosno iz kampa Moria u nekoliko članica Europske unije, među njima i Hrvatsku.
>> Njemački ministar: 10 zemalja će primiti maloljetne migrante. Među njima i Hrvatska
>> Njemačka pristala prihvatiti 1500 izbjeglica iz Grčke
Njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer objavio je da se deset europskih zemalja obvezalo na plan relokacije 400 maloljetnika bez pratnje koji su ostali bez skloništa nakon što je grčki izbjeglički kamp Moria izgorio do temelja. "Pregovori su u tijeku s još nekoliko zemalja", rekao je novinarima Seehofer.
Njemačka i Francuska preuzet će između 100 i 150 djece svaka. Hrvatska će primiti 12 djevojčica bez roditeljske pratnje. Članice Višegradske skupine i Austrija su pak odbile primiti ikoga.
No, što čeka te djevojčice u Hrvatskoj? S obzirom na to da dolaze u okviru dogovora koji je pod pokroviteljstvom Njemačke, očekuju ih relativno dobri uvjeti života i dobar tretman, što svi migranti definitivno ne mogu očekivati u susretu s hrvatskom policijom.
Važna presuda slovenskog suda razotkriva MUP-ove laži
Ispod radara je ovih dana prošla značajna presuda u Sloveniji, koja je sada i u sudskom kontekstu pokazala ono što odavno znamo - MUP laže kada je riječ o postupanju hrvatske policije prema migrantima.
Slovenski upravni sud donio je presudu koja potvrđuje da je slovenska policija počinila lančano i nezakonito protjerivanje u kojem je sudjelovala i Hrvatska, izvještava slovenska građanska inicijativa InfoKolpa.
>> Slovenski sud: Hrvatska je sudjelovala u lančanom nezakonitom protjerivanju migranata
Riječ je o mladiću J.D. koji je u slovenskoj policijskoj postaji zadržan dva dana, a iako je tri puta zatražio azil, zahtjev mu nije uvažen, već je nezakonito protjeran u Hrvatsku, odakle se taj nezakoniti postupak nastavio protjerivanjem u Bosnu i Hercegovinu. Zbog toga Slovenija mora omogućiti 24-godišnjaku da se vrati u Sloveniju, omogućiti mu da tamo zatraži azil te mu platiti odštetu u iznosu od 5 tisuća eura.
>> Božinovića prali u Bruxellesu zbog odnosa prema migrantima: To su lažne optužbe
>> Razgovarali smo sa švicarskom novinarkom koja je otkrila laži MUP-a o migrantima
>> Kriminalist razotkrio Božinovićeve laži o policijskom pucanju u migranta
O tome su novinari izvještavali još prije više od godinu dana, no hrvatske vlasti su sve to demantirale. O ovoj sramoti se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nije oglašavao, on se sada prvenstveno u javnosti pojavljuje kao načelnik Stožera civilne zaštite RH, vladinog tijela koje upravlja pandemijom koronavirusa, a ponekad se čini i cijelom Hrvatskom. Hrvatska politika prema migrantima se nastavlja kao podmazana, po starom obrascu protuzakonitog pushbacka, te se Božinović može posvetiti hitnijim temama, poput mjera za sprečavanje širenja zaraze.
Plenković zasad ne želi poslati vojsku na granicu
Migrantskom tematikom se pretežito bave oporbeni zastupnici desnice iz svog specifičnog kuta te traže slanje vojske na granicu, što Božinović i premijer Andrej Plenković rezolutno odbijaju.
"Naša politika je da hrvatske granice čuva policija, više od 6000 policajaca ih danonoćno čuva", rekao je premijer zastupniku Miri Bulju (Most) u saboru. Bulj je naveo da ljudi u Dalmatinskoj zagori nisu sigurni od ilegalnih migranata te upitao hoće li se iskoristiti zakonska mogućnost te uputiti vojska na granicu.
>> Bulj: Pošaljite vojsku na granicu, migranti napadaju ljude i uništavaju im imovinu
Plenković je naglasio kako za sada ne postoji nijedan opravdani razlog za angažiranje vojske, ali da "ako ikada neke hipotetske okolnosti budu takve da zadaće koje radi policija budu takvog obujma da ih ona samostalno ne bude mogla obavljati, možemo razmotriti i druge opcije, no sada to nije slučaj".
Potvrdio je da određeni migracijski pritisak postoji te naglašava da se istinska obrana od mogućeg novog vala treba formirati na granici Grčke i Turske, eventualno Bugarske i Turske.
Situacija u BiH
Migrantska kriza je unatoč tome i dalje tu, odmah preko granice, u BiH.
To se najbolje vidi i u još jednom prosvjedu građana Nove Kladuše, koji se više ne mogu nositi s tisućama migranata koji se nalaze u njihovom gradu i okolini u pokušaju da prijeđu granicu prema Hrvatskoj, gdje ih čekaju policajci spremni na upotrebu silu i kršenje međunarodnih konvencija.
>> UN-ovi izvjestitelji traže istragu brutalnosti hrvatske policije nad migrantima
Tako je prije nekoliko dana u Kladuši počelo spontano okupljanje građana u gradskom parku ispred zgrade Općine Velika Kladuša. Povod je zakazana tematska sjednica općinskog vijeća na kojoj će se razmatrati migrantska kriza, kao i problemi vezani za migrantsku krizu na području Velike Kladuše.
"Svjesno nas žele dovesti u bezizlaznu situaciju"
Građani jasno poručuju da ne žele nikakve migrante i nove kampove na području Velike Kladuše, Bihaća i općenito Unsko-sanskog kantona.
"Cilja se svjesno da nas dovedu u bezizlaznu situaciju, da se sutra mi moramo sukobiti s tim NN licima, za koje nitko nije utvrdio odakle su došli, što su radili, iz kojeg zatvora je pobjegao, koja ga je vlast deportirala. Ovaj problem mora riješiti država, koja je zakazala. Zakoni se ne poštuju i ne provode", kazao je novinarima jedan od okupljenih građana u Velikoj Kladuši.
Svima je odavno jasno da se BiH ne uspijeva nositi s izazovima koje sa sobom donose migranti. Prosvjedi u Velikoj Kladuši su podsjetnik da stvari na terenu više jednostavno ne funkcioniraju.
Lanac ilegalnih policijskih deportacija od Slovenije do BiH
Migranti pak shvaćaju da se približava zima, kada će biti ili nemoguće ili nemjerljivo teže pokušati preko zelene granice ući u Hrvatsku, tako da pokušavaju iskoristiti još toplih dana koliko je preostalo za svoje pokušaje ilegalnog prelaska.
Migranti, naravno, ne žele ostati u BiH, već ući u Hrvatsku odnosno EU, s time da im i nakon toga ostaje prepreka ulaska u šengensko područje, odnosno granica Hrvatske sa Slovenijom ili Italijom. No, i tada postoji mogućnost da iz Slovenije budu ilegalno deportirani u Hrvatsku, gdje ih preuzima hrvatska policija, koja ih onda odvozi do granice s BiH i ilegalno i pod prijetnjom sile protjerava preko zelene granice. Sve to je u međuvremenu dokazano i na slovenskom sudu, mediji su taj sustav odavno razotkrili, no iz Bruxellesa ni A ni B.
Hrvatska provodi europsku politiku prema migrantima
Razlog toj gromoglasnoj šutnji je što EU nema jedinstvenu politiku prema migrantima, osim da će žestoko braniti svoje granice, pa se tolerira i kršenje zakona i gaženje ljudskih prava što provode pojedine članice, među njima i Hrvatska, jer one u biti provode neformalnu politiku Unije.
Iste Unije koja se upravo nalazi u velikoj svađi s Turskom i njenim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Naime, ključeve balkanske rute u svojim rukama drži Turska, koja sve manje ima želje držati se dogovora o izbjeglicama postignutog prije nekoliko godina s Europskom unijom. EU je Turskoj plaćala da izbjeglice zadrži kod sebe, u velikim izbjegličkim kampovima, pa tako u Turskoj danas živi više milijuna izbjeglica iz Sirije i drugih država.
Može li sukob Grčke i Turske ponovno aktivirati migrantsku krizu na jugoistočnoj granici EU?
Prošli tjedan je čak u jednom trenutku izgledalo kao da su Grčka i Turska na rubu oružanog sukoba, a prekinuti su i pregovori među Atenom i Ankarom, koje su počele izvoditi vojne vježbe s fregatama i mlažnjacima.
Europska unija je onda zaprijetila da će sastaviti popis novih sankcija Turskoj krajem rujna ako se Ankara ne vrati za pregovarački stol kako bi riješila teritorijalni spor s Grčkom i Ciprom, objavile su u prošli tjedan mediteranske države članice Europske unije na sastanku Med7.
Napetosti rastu između Europske unije i Turske, koja je članica NATO-a, jer je Ankara poslala istraživački brod u istočno Sredozemlje radi ispitivanja mogućih ležišta nafte i plina u području na koje također pravo polažu Grčka i Cipar.
Sedam mediteranskih članica Europske unije na sastanku na otoku Korzici donijelo je zajedničko priopćenje kojim je ponovilo "punu potporu i solidarnost s Ciprom i Grčkom, koje su izložene opetovanom kršenju njihova suvereniteta (...) i konfrontacijskim potezima Turske".
Erdogan je spreman na sve
Erdogan na to, očekivano, nije baš dobro reagirao pa je strasti morala smirivati osobno njemačka kancelarka Angela Merkel, koju Erdogan preferira kao sugovornika u odnosu na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Istovremeno, Njemačka trenutno predsjedava EU i sigurno ne želi da se zarati dok je ona i formalno na čelu Unije.
Erdogan je u videorazgovoru rekao Merkel da se spor na istočnom Sredozemlju može riješiti pregovorima, ali i da Turska nije dovršila svoja istraživanja na tom području jer je brod Oruc Reis samo otišao na održavanje. Ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je pak u intervjuu za CNN Turk da bi održavanje broda Oruc Reis moglo potrajati "nekoliko tjedana". "Kada se održavanje završi, nastavit ćemo odlučno naše operacije", rekao je Cavusoglu.
To plovilo je tijekom prošlog vikenda napustilo sporne vode koje Grčka smatra svojom ekskluzivnom ekonomskom zonom, što je glasnogovornik grčke vlade nazvao "pozitivnim korakom".
>> Pod prijetnjom sankcija EU pozvala Tursku da se vrati dijalogu do kraja rujna
>> Erdogan poručio Merkel da sporni brod nije gotov sa svojim istraživanjem
Turska drži ključeve Europe u svojim rukama
Tenzije između Grčke i Turske trebaju se što prije riješiti jer Erdogan u svojim rukama ima jedan jaki adut koji može odigrati protiv EU. To su, naravno, migranti. Dovoljno je sjetiti se, iako izgleda kao da je bilo u dalekoj prošlosti, koja je bila velika krizna situacija u Europi prije samog početka pandemije.
Bila je to veljača ove godine, a tisuće migranata su se odjednom zaputile prema grčko-turskoj kopnenoj granici. Po svemu sudeći, pokrenuti su na Erdoganov mig jer je turski predsjednik, koji se posvađao sa svim saveznicima, želio podsjetiti EU tko kontrolira migrantsku krizu. Tada je Hrvatska još predsjedala Europskom unijom pa je sve bila i prilika za premijera Andreja Plenkovića da se fotografira u helikopterskom obilasku grčko-turske granice.
>> Nekad su europski diplomati bili pojam. Danas ih je bilo neugodno gledati
U vezi toga tko drži ključeve u svojim rukama se u proteklih šest mjeseci ništa nije promijenilo, a od kolerika Erdogana se uvijek treba očekivati da će povući i vrlo destruktivan potez, poput otvaranja granice prema EU za migrante.
Povrh toga, dolazi i zima pa su sljedeći tjedni za mnoge migrante zadnja šansa da ove godine uspiju doći na tlo Europske unije.