U BUDIČINI, na petrinjskom području, obilježena je 31. godišnjica ubojstva Josipe Kožić, prve žene sa statusom hrvatske braniteljice poginule u Domovinskom ratu.
Gradsko vijeće Petrinje proglasilo je 5. srpnja, dan kada je iz zasjede ubijena Josipa, spomendanom na prvu žrtvu Domovinskog rata s petrinjskog područja.
Komemoracija je održana kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Donjoj Budičini, uz koji su zapaljene svijeće, a zatim i kod spomen-obilježja na mjestu pogibije Josipe Kožić u Gornjoj Budičini, gdje su uz vojne počasti položeni vijenci i zapaljene svijeće mnogih izaslanstava. Prva je to učinila sestra pokojne Josipe Snježana Kožić s kćerima. Zajedničku molitvu na oba su mjesta predvodili sisački biskup Vlado Košić i pater Dragan Grizelj.
Kao izaslanica potpredsjednika vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda na komemoraciji Josipi Kožić bila je savjetnica u njegovom kabinetu Tatjana Pogarčić, koja je izjavila kako joj je kao braniteljici bila čast svake godine na njoj sudjelovati.
Dodala je kako Ministarstvo svojim aktivnostima i dalje skrbi o obiteljima svih poginulih branitelja.
Predsjednik Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata grada Petrinje Darko Dumbović rekao je kako su odmetnici s četničkim kokardama 5. srpnja 1991. iz zasjede pucali na zastavu 128, u kojoj je poginula Josipa Kožić, a ranjeni su bili njezina sestra Snježana i petrinjski pričuvni policajac Vlado Dumbović.
Očevidom je poslije utvrđeno kako je ispaljeno najmanje 158 hitaca, koliko je bilo rupa na automobilu, pa je čudo da nisu svi poginuli. Josipa je imala 18 prostrjelnih rana.
"Nažalost, iako su počinitelji poznati, za taj zločin iz mržnje još nitko nije odgovarao niti je itko procesuiran", rekao je Dumbović dodajući kako je nedavno utvrđeno da su se u Državnom odvjetništvu iz spisa izgubili zapisnik s očevida i fotoelaborat, to jest da su "nestali glavni policijski dokazi".