Glede hrvatskih očekivanja na summitu NATO-a sljedeće godine u Istanbulu, ministar Picula je izrazio nadu da će se Hrvatska, "ako i ne bude direktno pozvana u Savez, barem približiti tom pozivu". "Ne samo što mora uloniti političke prepreke, a malo ih je ostalo, Hrvatska također mora u potpunosti provesti reformu svojih oružanih snaga", dodao je Picula.
Šef hrvatske diplomacije je na spomenutom sastanku sudionicima poručio da vanjskopolitički prioriteti Hrvatske ostaju nepromijenjeni, bez obzira na rezultate izbora, a radi se o pristupu EU i NATO-u. "Što se same izvedbe tiče, ona je ostavljena svakoj vladi", rekao je Picula.
Picula je na sastanku EAPC-a, u ime predsjednika Republike Stjepana Mesića, glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu, kojemu krajem mjeseca ističe mandat, uručio odlikovanje kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom za njegov doprinos približavanju Hrvatske NATO-u. "Lord Robertson je imao poseban senzibilitet za Hrvatsku...puno je učinio na promociji Hrvatske", kazao je Picula.
Hrvatska je za mandata lorda Robertsona na čelu NATO-a uspjela prvo postati članicom Partrnerstva za mir (PfP), a potom i službeni aspirant za članstvo putem Akcijskog plana za članstvo (MAP).
Na ovom sastanku EAPC-a, poruka da nastavi s provedbom reformi bitnima za napredovanje u kandidaturi za članstvo u NATO, osim Hrvatskoj upućena je i Albaniji i Makedoniji - trima zemljama koje su potpisale Jadransku povelju.
Glavne teme sastanka EAPC-a, kojim je Robertson presjedao posljednji put, bile su transformacija NATO-a i utjecaj tih transformacija na partnere, potpora demokratskoj tranziciji te uloga partnerstva u novim prijetnjama i misijama.
Prema Piculinim riječima, na sastanku 45 članica Vijeća, razgovaralo se i o globalnoj sigurnosti, stanju u Afganistanu, srednjoj Aziji, Kavkazu i drugim trusnim dijelovima svijeta.