PLAVETNI KITOVI svakoga dana pojedu do 10 milijuna komadića mikroplastike, procjenjuje najnovije istraživanje, što znači da zagađenje plastikom za najveću životinju na svijetu predstavlja veću opasnost nego što se dosad mislilo.
Sićušni fragmenti plastike pronađeni su posvuda, od najdubljih oceana do najviših planina, pa čak i unutar ljudskih organa i krvi. Znanstvenici su sada napravili procjenu koliko mikroplastike kitovi unose u organizam.
Pojedu do 43.6 kilograma mikroplastike dnevno
Označili su 191 plavetnog kita, kita perajara i grbavog kita koji žive uz obalu Kalifornije i promatrali njihova kretanja.
"To je poput Apple Watcha, samo na leđima kita", rekla je biologinja i ekologinja Shirel Kahane-Rapport s Kalifornijskog državnog sveučilišta, a prenosi AFP.
Kitovi su se uglavnom hranili na dubinama između 50 i 250 metara, gdje se nalazi najveća koncentracija mikroplastike. Stručnjaci su zatim procijenili dnevnu veličinu i broj zalogaja te postotak filtriranog sadržaja modelirajući tri scenarija.
Prema najvjerojatnijem scenariju, plavetni kitovi dnevno pojedu do 10 milijuna fragmenata mikroplastike, odnosno više od milijardu godišnje.
Najveća životinja koja je ikad živjela na Zemlji vjerojatno je i najveći potrošač mikroplastike jer je pojede do 43.6 kilograma dnevno, navodi se u studiji.
"Zamislite da u sebi nosite dodatnih 45 kilograma. Da, jako ste velik kit, ali to će ipak zauzeti dosta prostora", rekla je Kahane-Rapport.
Procjenjuje se da grbavi kitovi pojedu oko četiri milijuna fragmenata dnevno.
"Doza definira jačinu otrova"
Možda pretpostavljate da kitovi unose ovu količinu mikroplastike prilikom gutanja oceanske vode, no to nije slučaj. 99 posto mikroplastike unijeli su putem plijena koji je u sebi već imao te fragmente.
"To nas zabrinjava jer ljudi konzumiraju isti plijen; i mi jedemo inćune i sardine", rekla je Kahane-Rapport dodavši da su su glavna hrana kitova planktonski račići.
Prijašnja istraživanja su pokazala da će račići pojesti mikropastiku koja se nalazi u njihovom spremniku.
Sada kada znanstvenici znaju koliko mikroplastike konzumiraju kitovi, sljedeći cilj im je utvrditi koliko štete to može nanijeti njihovom organizmu.
"Doza definira jačinu otrova", rekla je Kahane-Rapport.