Premijer Andrej Plenković uvjeren je u dogovor vlade i sindikata o izmjenama i dopunama Temeljenog kolektivnog ugovora za državne i javne službe odnosno rastu osnovice plaća te je danas istaknuo da će u sljedećih nekoliko mjeseci pet puta doći do povećanja njihovih primanja.
U izjavi novinarima nakon sastanka stranaka parlamentarne većine u Banskim dvorima, a u kontekstu jučerašnjeg drugog kruga pregovora sa sindikatima javnih službi o rastu osnovice plaće, premijer je rekao kako je siguran da će biti postignut dogovor o rastu osnovice i da će to biti "u sljedećim tjednima, uz dobru volju i želju i vlade i sindikata da se nađe obostrano prihvatljivo rješenje".
Pritom je iznio hodogram aktivnosti vezanih uz povećanje plaća u državnim i javnim službama u sljedećih nekoliko mjeseci,
Najprije, naveo je, povećanje osnovice, pa potom i povećanje božićnice, a onda i povećanje plaća temeljem Zakona o plaćama u državnim i javnim službama koji bi trebao stupiti na snagu u siječnju, a nakon toga i povećanje temeljem donošenja dviju uredbi o koeficijentima u državnim i javnim službama.
"A od 1. siječnja bit će na snazi i paket zakona koji se odnosi na poreznu reformu, a također će dovesti do povećanja plaća. I u konačnici, po prvi će se sa sindikatima dogovoriti i iznos uskrsnice", naveo je.
Dakle, u pet navrata u sljedećih nekoliko mjeseci doći će do povećanja primanja zaposlenika u državnim i javnim službama, naglasio je premijer.
Vladajuća većina osupnuta Milanovićevim postupkom
Na sastanku vladajuće većine razgovaralo se i o postupku predsjednika Republike Zorana Milanovića koji nije na vrijeme potpisao Zakon o izbornim jedinicama te zakon nije, kao što je temeljem odluke Ustavnoga suda trebao, stupio na snagu 1. listopada.
Partneri su, rekao je Plenković, osupnuti institucionalnom opstrukcijom i nepotrebnim troškom rada državnih institucija koji će zbog toga nastati u sljedećem razdoblju.
"Njihov je stav u potpunosti jednak stavu koji sam iznosio proteklih dana – dakle potez bez presedana", rekao je premijer.
Iznio je i nekoliko primjera dosadašnje zakonodavne prakse koji potvrđuju da su predsjednici potpisivali zakone i u roku kraćem od osam dana, što je ustavni rok na koji se poziva predsjednik Milanović.
Naveo je tako da je u vrijeme kad je Milanović bio premijer tadašnja parlamentarna većina 15 puta bila u situaciji da ima precizno određen datum stupanja na snagu određenog zakona i usvajala ih u roku kraćem od osam dana odnosno da je "baš svaki put" tadašnji predsjednik Ivo Josipović u tom kraćem roku potpisivao te zakone.
"Ono što je predsjednik Republike učinio ovdje pozivajući se na ustavni rok je u svojoj biti čista obijest. Zato što će ovoga tjedna, u četvrtak, vlada ponovno predložiti zakon, s drukčijim stupanjem na snagu, Sabor će ga usvojiti, a on će ga potpisati. I onda će on stupiti na snagu nekoliko tjedana kasnije nego što je mogao", rekao je Plenković.
Dakle, dodao je premijer komentirajući Milanovićev potez, to nije pravo ustavnog roka nego je to propuštanje svojih dužnosti, a u odnosu na praksu ranijih predsjednika Republike, "uključivo i njega samoga (Milanovića) u sadašnjem mandatu, a još više njega kao čelnika tadašnje vlade i njegove parlamentarne većine". Zato smo svi u koaliciji osupnuti, ponovio je Plenković.
"To je beskorisno, zlonamjerno, obijesno, kreira jednu kulturu opstrukcije, destrukcije i sprječavanja Sabora da zakon stupi na snagu onaj dan kako je to volja zakonodavca. To je opasan presedan koji se do sada nikada nije dogodio. Ustav kaže osam dana, ali nigdje ne kaže - osmi dan… On je to namjerno propustio učiniti", zaključio je Plenković.