Na seminaru sudjeluje tridesetak sudaca i tužitelja s područja Županijskih sudova u Zagrebu i Osijeku, na kojima su osnovani odjeli za ratne zločine, kao i na sudovima u Rijeci i Splitu, čiji će djelatnici kasnije proći istu obuku.
Sudac Županijskog suda u Zagrebu Ranko Marijan, uvjeren je kako je hrvatsko pravosuđe osposobljeno i za preuzimanje najsloženijih predmeta ICTY-a, ističući njegove visoke pravne standarde.
Analizirajući provedbu istrage i izradu optužnice u međunarodnom i domaćem kaznenom pravu, istaknuo je da unatoč razlikama postoji istovjetnost ili sličnost kod brojnih pravnih instituta, te komplementarnost u onoj mjeri koja omogućuje preuzimanje predmeta. Istodobno je ocijenio da hrvatsko pravosuđe očekuje "dugotrajan i mukotrpan proces prilagodbe međunarodnim standardima koji zahtijeva permanentnu edukaciju svih njegovih kadrova".
Zamjenik državnog odvjetnika RH Slavko Zadnik rekao je kako je Hrvatska stvorila objektivne uvjete za preuzimanje predmeta, ali će se u praksi državnog odvjetništva i sudova pojaviti niz poteškoća.
Navodeći neke od tih teškoća, Zadnik je spomenuo zapovjednu odgovornost za nečinjenje, kumulativno optuživanje te preplitanje inkriminacija i oblika odgovornosti prema raznim odredbama Statuta ICTY-a, kakvo naša praksa ne poznaje,
Naglasio je da će se preuzeti postupci u RH voditi prema domaćem materijalnom i procesnom pravu, te da će se dokazi koje je prikupio ICTY moći koristiti, ali će se morati neposredno izvoditi pred hrvatskim sudom.
Ocijenio je da optužnice ICTY-a prema našoj praksi izgledaju neprecizne, jer se, primjerice, optuženog tereti za veliki broj ubojstava a navodi ih se samo nekoliko. Naveo je kao primjer hašku i hrvatsku optužnicu za raketiranje Zagreba 1995., gdje se u ICTY-evoj govori o "najmanje pet ubijenih osoba" bez identifikacije, a u hrvatskoj o točnim lokacijama pada projektila, sa svim podacima o ubijenim i ranjenim osobama.
Zadnik je pozvao da se tim problemima posveti posebna pozornost u sporazumu koji će o preuzimanju predmeta potpisati Haški sud i Republika Hrvatska, kao i da se Pravilnik ICTY-a dopuni odredbama o ustupanju predmeta u fazi istrage koje za sada nije regulirano.
On se kritički osvrnuo i na dosadašnje procesuiranja ratnih zločina pred hrvatskim sudovima, rekavši kako se, posebno do 2000. godine, primjenjivao preširoki kazneni progon i sudilo se samo jednoj strani.
Predstavnik haškog Tužiteljstva, Nizozemac Jan Wubben upoznao je polaznike seminara sa standardima i protokolima te strategijom i procedurom koja se u Haagu primjenjuje kod provedbi istrage i podizanja optužnica.
Opisao je korake koji se poduzimaju u istrazi, od razgovora s osumnjičenima, žrtvama i svjedocima, preko istrage na terenu, zaštinih mjera i zahtjeva za pomoć država ili Interpola, traženje obvezujućih mjera ICTY-e, do dodatane istrage za vrijeme suđenja te iznio iskustva iz tri istrage koje je osobno vodio.
Naglasio je važnost fokusiranja istrage samo na one dokaze koji će biti prihvatljvi pred sudom, dovoljni za dokazivanje optužbi i povezani s relevanatnim činjenicama i okolnostima, te na korištenje vojnih i drugih stručnjaka u istrazi.
Hrvatskim kolegama Wubben je preporučio korištenje informatičke tehnologije u istrazi i na suđenju, opisujući prednosti programa Casemap koji se primjenjuje na ICTY-u. Ti sustavi, po njegovim riječima, mogu selektirati bitne elemente u iskazima i dokumentima što je posebno korisno kod složenih predmeta kao što su ratnih zločini.
Slavko Zadnik je kazao da u hrvatskom pravosuđu još nije u primjeni takva informatička tehnologija, što je povezano s ograničenim materijalnim mogućnostima.
Na seminaru će još biti riječi o dopuštenosti i ocjeni dokaza, određivanju kazne, zaštiti svjedoka a za subotu je predviđena rasprava o problemima povezanim s ustupanjem predmeta hrvatskom pravosuđu. Na trećem, završnom seminaru u programu obuke, hrvatski suci i tužitelji novostečena će znanja provjeriti na konkretnom predmetu koji će pripremiti stručnjaci Haškog suda.
(Hina) xdh ydgk