Screenshot: rumble
PREMIJER Andrej Plenković otvorio je raspravu o ratifikaciji Istanbulske konvencije u saboru. Predstavio ju je kao dokument koji je ujedno i mehanizam koji će pomoći u borbi protiv obiteljskog nasilja i nasilja protiv žena.
"U posljednjih pet godina, od 2013. do 2017. godine, u Hrvatskoj je ubijeno 195 osoba. Od tih 195 ubojstava ubijena je 91 žena. U 70 posto slučajeva počinitelji ubojstava su ženama bliske osobe, a u 54 posto slučajeva su to njihovi intimni partneri. Samo prošle godine zabilježeno je 12.000 prekršaja koji uključuju nasilje u obitelji u kojima je 8000 žena bilo žrtvom, odnosno, jedna je žena bila zlostavljana svakog sata. Pored toga, registrirana su 552 kaznena djela nasilja u obitelji, kao teži oblici nasilništva, u kojima su 84 posto slučajeva žrtve bile pretučene žene. Ta crna statistika je, nažalost, u porastu", kazao je Plenković.
"To je razlog zbog kojeg je danas pred vama zakon o potvrđivanju Istanbulske konvencije. Ona se bavi ovim zabrinjavajućim društvenim fenomenom i nudi konkretne mjere za prevenciju nasilja, za zaštitu žrtve i za progon počinitelja. Njom se predviđa uvođenje zaštitnih mjera, procjene rizika, centara za potporu i savjetovanje žrtava nasilja, 24-satne telefonske linije, bolje medicinske timove, više sigurnih kuća te veće ovlasti policije u postupanju prema počinitelju i strože mjere progona počinitelja. Konvencija će ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje nasilja protiv žena i nasilja u obitelji", dodao je.
U izradi konvencije sudjelovale stručnjakinje
Oko dovođenja u pitanje orijentacije vlade i njezine politike, Plenković je rekao da su u izradi konvencije u razdoblju između 2007. i 2011. u izradi teksta sudjelovali stručnjaci, odnosno stručnjakinje obiteljskog i kaznenog prava. One su pridonijele izradi Istanbulske konvencije.
"Hrvatska je ovu konvenciju potpisala 22. siječnja 2013. godine, u doba SDP-ove vlade. Dakle pune tri godine je vlada SDP-a imala vremena do kraja mandata za predlaganje ratifikacije konvencije. Također, ono što se moglo čuti, to je da je stavljanje na dnevni red ove konvencije plod nečijeg pritiska. E to nije točno. Stavljanje ove konvencije na dnevni red je plod programa političke volje HDZ-ove vlade u suradnji s partnerima ali ne i na njihov pritisak. Niti na bilo koji drugi pritisak", kazao je Plenković.
Napomenuo je kako se u Hrvatskoj stvara antieuropski refleks za koji nije niti slutio da će se pojaviti u 2018. godini. Napominje kako će se potvrđivanjem Istanbulske konvencije osnažiti i pravni i institucionalni i financijski okvir radi suzbijanja neprihvatljivog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
"Ovu konvenciju je do sada ratificiralo 29 zemalja. Od nama bližih to su Albanija, BiH, Austrija, Slovenija, Srbija... Ratificirale su je zemlje poput Belgije, Danske, Malte, Njemačke, Rumunjske, Turske, kao i niz drugih. Unatoč razlikama u tradiciji i kulturi, sve su te zemlje shvatile da je ova konvencija kvalitetan mehanizam koji može pomoći u rješavanju problema kojim se bavi."
Netočan podatak o troškovima provedbe konvencije
Plenković je dodao i kako je u javnosti bilo različitih podataka o troškovima provedbe Istanbulske konvencije, pa je prema jednom podatku trošak provedbe konvencije milijardu kuna.
"To je podvala i netočan podatak, Hrvatska ima nacionalnu strategiju za suzbijanje nasilja nad ženama za razdoblje 2017.-2022. i za njezinu provedbu ove godine iz proračuna će biti izdvojeno oko 70 milijuna kuna. Dodatni eventualni troškovi mogli bi iznositi još nekoliko milijuna, sve ostalo je laž."
Konvencija ne obavezuje Hrvatsku
Vezano za rodnu ideologiju, Plenković je kazao kako "Hrvatska ni na koji način ratificiranjem konvencije u svoj pravni poredak nema nikakvu obvezu uvođenja rodne ideologije u pravni, obrazovni sustav ili eventualno obvezu promjenu definicije braka kakav je određen Ustavom".
"Napisana je i sročena obazrivo, precizno, na način da bude prihvaćena i da odagna strahove onih koji se opravdano boje. Nema pravne obaveze priznavanja trećeg spola, nema pravne obaveze redefinicije braka, nema pravne obaveze da se u nastavne planove uvodi sadržaj koji bi se kosio s vrijednostima koje dijelimo. Tih obaveza nema, ne postoje", kazao je premijer Andrej Plenković.