"HRVATSKOM vlada kontrolirani stranački sustav u kojem se na vlasti izmjenjuju dvije najjače stranke sa svojim trgovačkim partnerima. Dogodine nas možda čeka velika koalicija. Birači na parlamentarnim izborima svojom voljom mogu izabrati samo jednog kandidata, svi ostali ulaze u sabor po volji šefova stranaka. Političke elite potpuno su se otuđile od naroda. Bahatost i arogancija idu toliko daleko da se raznim smicalicama i manipulacijama ne dopušta održavanje referenduma", izjavio je Miroslav Škoro u svojoj videoobjavi predsjedničke kandidature.
Škoro se proglasio narodnim predsjednikom te zatražio značajnu promjenu Ustava i povećanje predsjedničkih ovlasti, a sve kako bi, prema vlastitim riječima, račune polagao samo narodu. U prijevodu, Škoro kao svoj politički program za predsjedničke izbore nudi ukidanje skoro svih kontrolnih mehanizama nad institucijom predsjednika, uz populističko, ali i neuvjerljivo objašnjenje kako je to jedini način da se Hrvatska spasi iz ralja korumpiranih političkih elita.
Škoro kao proizvod HDZ-ove elite
U razgovoru za Index docent s Pravnog fakulteta Dario Čepo već je upozorio kako je "posebno smiješno da se za narodnog, a time valjda i antiestablišmentskog, protuelitnog kandidata nudi upravo Miroslav Škoro", jer je riječ o "čovjeku čiji je dosadašnji javni angažman, kako društveni tako i ekonomski i politički, uvelike ovisio o HDZ-u, kao dominantnoj političkoj snazi u državi".
"Od diplomatske pozicije u Mađarskoj sredinom devedesetih na koju ga je postavio Tuđman, preko saborskog zastupnika HDZ-a, u vrijeme vladavine Ive Sanadera i najvećih afera koje se povezuju s HDZ-om, do direktora Croatia Recordsa, koji je tada bio u državnom vlasništvu, Škoro je cijelu svoju političku karijeru proveo u dubokom zagrljaju HDZ-a", objasnio je Čepo.
Kako je Škoro pjevao za Sanadera, Karamarka i Glavaša
Indexu nije bilo mrsko izvući stare, ali i one ne toliko stare fotografije koje podsjećaju na to kako se današnji predsjednički kandidat Miroslav Škoro kroz godine "borio" protiv političkih elita.
Miroslav Škoro pjevao je za HDZ u njegovoj kampanji za parlamentarne izbore 2007. godine, kada je predsjednik stranke bio Ivo Sanader. Povrh toga, Škoro je bio i kandidat Sanaderova HDZ-a za gradonačelnika Osijeka te je na tim parlamentarnim izborima i postao saborski zastupnik HDZ-a. Nakon osam mjeseci je podnio ostavku i rekao da je razočaran u politiku (ali to ga nije zaustavilo da i nakon toga pjeva za HDZ).
U svakom slučaju, Škoro je 18. rujna 2007. godine održao govor u Jastrebarskom, na saboru HDZ-a za 7. izbornu jedinicu.
Dva mjeseca kasnije, preciznije 7. studenog 2007. godine, Škoro je jedno od glavnih estradnih imena koja zabavljaju publiku na predizbornim skupovima HDZ-a. Hoda u poznatoj plavoj jakni s logom HDZ-a te umire od smijeha i ozaren od sreće u društvu Ive Sanadera te svojih kolega s estrade Nine Badrić i Mladena Bodaleca. Inače, ta predizborna kampanja HDZ-a u značajnoj je mjeri bila plaćena sredstvima iz HDZ-ovih crnih fondova, novcem koji su Sanader i jataci ukrali od hrvatske države.
Predizbornu kampanju HDZ-a 2011. Škoro je preskočio, ali mu se vjera u ovu stranku izgleda vratila nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a. Tako Škoru možemo vidjeti na predizbornom skupu Domoljubne koalicije za 9. izbornu jedinicu u Zadru 4. studenog 2015. Na tom skupu bio je i Tomislav Karamarko. Vrijedi podsjetiti i da je jedan od najvećih Škorinih hitova bila pjesma "Sude mi", posvećena hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču kao haškim optuženicima, ali i da veliki domoljub Škoro očito nije imao problema pjevati i agitirati za dvojicu političara - Sanadera i Karamarka - koji su politički i operativno bili ključni za njihovo hapšenje i izručivanje Haagu.
No nije Škoro pjevao samo za HDZ, on se našao i među onima koji su oduševljeno dočekali izlazak Branimira Glavaša iz zatvora u BiH. Gubernator HDZ-a za Slavoniju u devedesetima pa kasnije lider HDSSB-a u Hrvatskoj je osuđen za ratne zločine te je pobjegao u BiH kako bi izbjegao služenje zatvorske kazne, no ipak je u BiH na kraju odslužio pet i pol godina u zatvoru. Ustavni sud je u šokantnoj odluci krajem siječnja 2011. ukinuo presudu Vrhovnog suda Glavašu, koji je u Osijeku 1. veljače 2011. dočekan kao narodni heroj. Među onima koji su mu na fešti pjevali bio je i Škoro, koji je Glavaša opisao kao svojeg prijatelja.