PORTO: POZITIVNA IZJAVA O JUGOISTOČNOJ EUROPI

Ministri vanjskih poslova OESSa u subotu su na završetku dvodnevne konferencije u Portu unutar cijelog niza dokumenata usvojili i tri zasebne regionalne izjave među kojima je Hrvatskoj najzanimljivija ona o jugoistočnoj Europi.

Kako je bilo i najavljeno cijela se regija u tekstu izjave spominje u pozitivnom kontekstu jer se već u prvoj točci hvale uspjesi zemalja u regiji u konsolidiranju sigurnosti i stabilnosti, te u daljnjoj demokratizaciji.

Isto tako u izjavi se bilježi i veliki interes zemalja regije za pristup euroatlantskim integracijama.

U drugoj točki izjavi govori se o potrebi održanja mira, jačanja sigurnosti i stabilnosti u nekadašnjim kriznim područjima pri čemu se naglašava namjera da OESS i dalje igra aktivnu ulogu u Upravi UN-a na Kosovu, a ističe se i potreba za što skorijim postizanjem dogovora oko Ustavne povelje Srbije i Crne Gore.

Ministri također iskazuju potporu naporima zemalja u regiji u izgradnji multietničkih društava utemeljenih na jačanju demokratskih institucija i pravne države, poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući prava pripadnika nacionalnih manjina.

´Pozivamo zemlje u regiji na usvajanje i provedbu Zakona o nacionalnim manjinama koji su sukladni njihovim međunarodnim obvezama i preporukama OESS-a´, stoji u ministarskoj izjavi o jugoistočnoj Europi.

Također se poziva na suradnju zemalja u regiji u pitanjima vezanima za izbjeglice i progranike i traži da im se omogući puno uživanje prava na povratak kućama i povrat imovine.

Ministri vanjski poslova OESS-a očekuju da i europski jugoistok surađuje u borbi protiv postojećih i novih prijetnji sigurnosti i stabilnosti i pozdravlja inicijative za veću međusobnu suradnju zemalja u regiji u tom području. ´I dalje smo predani suradnji sa zemljama u regiji u borbi protiv prijetnji terorizma, organiziranog zločina, korupcije, ilegalne imigracije, te krijumčarenja oružja, droge i ljudi´, ističe se u izjavi, ukazujući na potrebu snažnijeg graničnog nadzora.

I u izjavi o jugoistočnoj Europi Ministarsko vijeće ukazuje na pojačanu suradnju OESS-a i EU, osobito ističući međusobno nadopunjavanje Procesa stabilizacije i pridruživanja i Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.

Posebna točka izjave odnosi se na potrebu zemalja u regiji da ispunjavaju svoje međunarode obveze pri čemu ministri OESS-a ´očekuju punu i sveobuhvatnu suradnju svih zemalja s Kaznenim sudom za ratne zločine u Haagu´. Ističe se kako svi optuženi moraju bez iznimke biti izvedeni pred Sud te da zemlje regije Sudu moraju otvoriti svoje arhive i omogućiti dolazak svjedoka. Istodobno ministri pozdravljaju slučajeve u kojima se ratni zločini procesuiraju pred lokalnim sudovima.

Iako se Hrvatska nigdje ne spominje poimence što je, prema riječima veleposlanika RH pri Stalnom vijeću OESS-a Vladimira Mateka, bitan napredak u odnosu na neke prethodne godine, ona se može posredno prepoznati u nekim dijelovima izjave, prije svega u onima koji se odnose na prava manjina, povratak imovine izbjeglicama i suradnju s Haškim sudom.

Veleposlanik Matek hrvatskim novinarima je rekao i da su predstavnici međunarodne zajednice bili iznimno zadovoljni dogovorom ministara vanjskih poslova RH i SRJ Tonina Picule i Gorana Svilanovića o privremenom režimu za poluotok Prevlaku, postignutim u petak.

´Jučerašnja vijest o dogovoru između Jugoslavije i Hrvatske o pregovorima ovdje je u diplomatskim krugovima izazvala veliki interes i zadovoljstvo jer se smatra da je to bitan doprinos stabilnosti u regiji, a time i stabilnosti u cijelom Europi i na području OESS´, rekao je Matek.

Vladimir Matek, koji je u sklopu hrvatskog izaslanstva sudjelovao u radu 10. ministarske konferencije OESS-a potvrdio je da je u OESS-u došlo do promjene klime i da se terorizam polako pretvara u apsolutni prioritet te organizacije.

´To je nešto čemu će se Organizacija uvelike posvetiti a zanimljivo je da se potreba klime može vidjeti čak i u dokumentima UNHCR-a na ovom sastanku. Kao najveći problem je Visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice istaknulo trgovinu ljudima potom pitanja azilanata, a tek kao treći pitanje progranika izbjeglica i to opet ponajviše kroz kontekst manjina. Mogu se dakle nazrijeti potpuno nove dimenzije u pristupu tim pitanjima´, naglasio je hrvatski veleposlanik.

Pročitajte više