Posljedice lockdowna u Kini osjetit će cijeli svijet. Nestašice, rast cijena...

Foto: EPA

SAVRŠENA inflacijska oluja se stvara od ranih dana pandemije covida-19. Rat u Ukrajini je tek počeo doprinositi cijelom spletu različitih impulsa koji stvaraju uvjete za globalni rast cijena, a već se pojavio novi.

Najnoviji impuls je lockdown u velikom dijelu Kine, uveden da bi se spriječilo širenje covida-19 u zemlji koja se ponosila efikasnošću provođenja svoje strategije nultog covida. U usporedbi s ostalim državama u svijetu, Kina praktički od veljače i ožujka 2020. nije ni imala problem s pandemijom, ni kada se gledaju ukupni slučajevi, a kamoli kada se gleda po slučajevima na 100.000 stanovnika.

Toliko je bila predana Kina u svom provođenju strategije nultog covida, koja podrazumijeva poduzimanje radikalnih mjera s ciljem potpunog iskorjenjivanja bolesti, da je zatvarala cijele regije zbog nekoliko desetaka slučajeva.

Primjerice, zbog dvadesetak slučajeva delta varijante je prošle godine zatvoren Guangzhou, grad na jugu Kine s više od 15 milijuna stanovnika. Glavni terminal za utovar roba na brodove u luci Ningbo-Zhoushan, među pet najvećih na svijetu, je prošle godine ugašen zbog jednog radnika pozitivnog na covid-19. To su samo neki primjeri od mnogih u kojima je Kina uvodila strogi lockdown cijelih luka, gradova, četvrti i regija.

Stvaranje savršene oluje rasta cijena

Konstantno zatvaranje i otežavanje transporta iz neslužbene "tvornice svijeta", tj. Kine, stvaralo je velike poremećaje u međunarodnoj trgovini. Naravno, slična ograničenja međunarodnog transporta, lockdowne i ostale anticovid politike su uvodile i ostale zemlje diljem svijeta, što je stvaralo neviđene logističke probleme.

2021. su se dogodile i dvije blokade Sueskog kanala, jednog od najprometnijih pomorskih čvorišta na svijetu kroz koji prolazi većina trgovine između Europe i Kine. Krajem svibnja, tijekom prve blokade, bar je 369 brodova čekalo u redu za prolaz kanalom. Troškovi zbog kašnjenja su se mjerili u milijardama dolara.

>> Nezaustavljiv rast cijena širi se na Hrvatsku. Kako se zaštititi?

Poremećaji u globalnoj trgovini, manjak nekih proizvoda (pogotovo medicinskih) i strahovi od nedostatka hrane su doveli do toga da su mnoge države uvodile razna ograničenja na uvoz, izvoz i proizvodnju, što je posljedično dovelo do naglog pada svjetskog indeksa slobodne trgovine.

Kao rezultat svega navedenoga, trošak pomorskog kontejnerskog prometa je narastao za više od šest puta. Sasvim očekivano, jer je svjetska trgovina funkcionirala pod globalnim šok-testom, sa zabranama, ograničenjima, lockdownima, zatvaranjem luka, rastom troškova, otkazivanjem narudžbi, raspadom standardnih trgovačkih pravaca i nestašicom samih radnika.

Ipak, logistička mreža se relativno dobro prilagodila. Pojavile su se određene nestašice, od WC-papira do mikročipova, ali su one većinom bile uzrokovane promjenama potrošačkih navika i prekidima proizvodnje, a ne zbog nefunkcioniranja globalne trgovinske mreže.

Zakašnjela reakcija i umanjivanje opasnosti od rasta cijena

Krajem 2021. se situacija počela smirivati, ali se pojavio problem inflacije i rasta cijene energenata, posebno nafte i plina. Iako su se prvi znakovi inflacije pojavili već sredinom godine, središnje banke SAD-a, EU i UK su umanjivale njenu opasnost, tvrdeći da nema dugoročnog straha od velike inflacije, tj. da će se ona početi smirivati.

Glavni argument je bio da je inflacija rasla primarno zbog već spomenutih problema u međunarodnoj trgovini i rasta cijena prijevoza, što će se polako stabilizirati. Drugi argument se odnosio na to da je većina inflacije nastala zbog rasta cijene nafte i plina, tj. obnavljanja njihove cijene nakon velikog pada 2020. U jednom trenutku 2020. je cijena nafte čak bila negativna, prvi put u povijesti.

No inflacija nastavlja rasti, a primarni izvor rasta postaje cijena hrane. Podaci pokazuju da je u prosincu 2021. cijena energije (gorivo, el. energija...) u SAD-u čak djelovala deflacijski, tj. da se na mjesečnoj razini cijena energije smanjivala, ali je rasla cijena hrane. Time je središnja banka SAD-a, FED, ostala bez argumenta da inflaciju održava rast cijena energenata (gorivo, el. energija...).

>> Rekordna inflacija u SAD-u. Nije pitanje hoće li se preliti na Hrvatsku, nego kada

Da je rast cijena, koji se već popeo na razine neviđene zadnjih desetljeća, postao problem ubrzo su morale priznati i centralne banke SAD-a, EU i UK. Već su najavljene mjere borbe protiv inflacije početkom 2022., kao što je podizanje referentnih kamatnih stopa.

Zatim počinje ruska invazija na Ukrajinu, a kao reakcija na to, EU, SAD i druge države uvode sankcije Rusiji, a eskalacija ekonomskog rata između Zapada i Rusije dovodi do rasta cijena plina i nafte. Kako su Rusija i Ukrajina veliki izvoznici hrane, poglavito žitarica, dodatno se intenzivira i rast cijena prehrambenih proizvoda.

Upravo je rast cijena hrane, nafte i plina bio glavni izvor inflacije i prije rata u Ukrajini, a on ih je samo pojačao. U SAD-u je rast cijena na godišnjoj razini u veljači 2022. iznosio 7.9 posto, u EU 6.2 posto, Rusiji 9.15 posto, Meksiku 7.3 posto, Brazilu više od 10 posto itd. Stvara se savršena inflacijska oluja i postojeći izvori inflacije se ojačavaju.

Lockdown u Kini, najnoviji impuls rastu cijena

Zapadna hemisfera i Europa kao da su zaboravili na postojanje covida-19 i pristup borbi s virusom se okreće za 180 stupnjeva. Ukidaju se gotovo sve mjere. S druge strane svijeta, u Kini, situacija je sasvim drugačija.

Početkom ožujka se "razbuktala" pandemija covida-19 u Kini, bar prema mjerilima Kine koja je panično pazila da broj ukupno oboljelih u cijeloj državi, od 1.4 milijarde stanovnika, ne prijeđe 100 slučajeva dnevno. U tu svrhu su zatvarani višemilijunski gradovi i regije te cijele luke i cijele četvrti zbog šačice slučajeva. "Zero-covid" je bila čvrsta politika Komunističke partije Kine, koja se provodila drakonski, ali uspješno.

Dnevni broj novih slučajeva se od početka ožujka penje na nekoliko tisuća, mjesec završava s približno deset tisuća novih slučajeva, a do 7. travnja se pojavljuje više od 25.000 tisuća novih slučajeva dnevno, većinom u Šangaju. To je prilično velik šok za zemlju koja je zatvarala jedne od najvećih luka na svijetu zbog jednog radnika s koronom i cijele višemilijunske gradove zbog nekoliko desetaka slučajeva korone.

Potpuni ili djelomični lockdown traje već više od dva tjedna, a njime je obuhvaćena čak petina kineskog gospodarstva. Osim Šangaja u lockdownu je dvadesetak gradova diljem Kine, što obuhvaća 13.6 posto stanovništva Kine.

Svjetska banka je smanjila prognozu rasta BDP-a Kine 2022. na 5 posto, dok je deklarirani cilj Komunističke partije Kine 5.5 posto. To je još uvijek relativno velik rast, ali s obzirom na to da je BDP Kine do prije nekoliko godina rastao oko 10 posto godišnje, znak velikog usporavanja.

>> Stanje u Kini nije dobro, ne popuštaju s lockdownom: "Ne ubija nas covid, nego mjere."

Gospodarska očekivanja kineskog poslovnog sektora su već i prije lockdowna pogoršana, s Indeksom menadžera nabave (PMI) koji je najniži od izbijanja pandemije 2020., u uslužnom i proizvodnom sektoru. PMI mjeri očekivanja menadžera nabave o budućim ekonomskim kretanjima na temelju novih narudžbi, skladišnih razina, proizvodnje, zapošljavanja i isporuka proizvoda/usluga.

Situacija na burzi oslikava gospodarsku situaciju kakva se očekuje u Kini. Nakon najave šestodnevnog lockdowna sredinom ožujka zbog najvećeg dnevnog rasta slučajeva covida-19, indeksi na burzi u Hong Kongu su pali za 7 posto u jednom danu. Sličan intenzitet pada je bio i na burzi u Šangaju. Oba indeksa su se donekle oporavila, ali nedovoljno da nadoknade gubitke. 11. travnja je uslijedio novi pad, a na isti dan su izašle neslužbene informacije kako kineske regulatorne vlasti pokušavaju "uvjeriti" glavne fondove u Kini da se suzdrže od prodaje, prema izvorima bliskim Bloombergu.

Stvorena savršena oluja uvjeta za rast cijena

Praktički je nemoguće da se problemi uslijed lockdowna iz Kine ne preliju na ostatak svijeta. To znači da će svjetska trgovinska mreža, koja se tek počela obnavljati, opet poremetiti. Nestašice nekih proizvoda, posebno elektronike, će se intenzivirati. Bit će manje proizvoda uslijed zatvaranja "svjetske tvornice" i glavne izvozne sile na svijetu. Sve to će stvoriti dodatan pritisak na rast cijena u većini država na svijetu. A već rastu najviše unazad nekoliko desetljeća.

Rijetko dobra vijest je da će lockdown i zatvaranje tvornica u Kini dovesti do pada cijene nafte, koja je u trenutku pisanja ovog teksta pala na manje od 100 dolara po barelu. Kako je upravo rast cijene nafte jedan od faktora koji guraju rast inflacije, to će djelovati antiinflacijski.

Ali teško će neto efekt biti negativan u smislu smanjivanja općeg rasta cijena, tj. iako će pad cijene nafte gurati inflaciju prema dolje, ostali izvori inflacije će jačati. To je primarno cijena elektronike, cijene kontejnerskog pomorskog prijevoza i općenito poremećaji u nabavi koji će stvoriti nestašice određenih proizvoda.

U globaliziranom i hiperpovezanom svijetu, poremećaji na jednoj strani svijeta se osjete brzo na drugoj, posebno kada se radi o poremećaju u drugom najvećem gospodarstvu i najvećem izvoznom gospodarstvu svijeta. Lockdowni, ekspanzivne monetarne i fiskalne politike, dvije godine zastoja u svjetskoj trgovini, zabrane i ponovna otvaranja kompanija, rat u Ukrajini, a sada i lockdown u Kini, stvaraju savršenu oluju rasta cijena. 

Pročitajte više