Kako je izvijestio biskup Bogović, riječ je o razdoblju hrvatske povijesti u kojem se u narodu intenzivirala misao o samostalnosti hrvatske države jer su opasnosti bile tako velike da su prijetile njezinim zatiranjem.
"Stoga je danas potrebno ispravno se i odgovorno postaviti prema prošlosti kao inspirativnom dobu za formiranje hrvatskog identiteta", rekao je biskup.
Budući da ove godine u pohode Hrvatskoj ponovno dolazi Sveti Otac, inicijatori ideje drže kako bi obilježavanje Krbavske bitke trebalo, kako je priopćeno, povezati s njegovim dolaskom, budući da je on u pripremi za ulazak u treće tisućljeće naglašavao potrebu isticanja svjedoka koji su za svoja kršćanska uvjerenja znali mnogo pretrpjeti, pa i umrijeti.
Ta spremnost na žrtvu, po mišljenju inicijatora, kako se dodaje, najzgusnutije se očitovala upravo na Krbavskom polju. Stoga predlažu izgradnju memorijalnog centra na tom mjestu, te da bi temeljni kamen mogao blagosloviti Sveti Otac prilikom posjeta Hrvatskoj.
Začetnici ideje o obilježavanju Krbavske bitke drže kako je u realizaciju tog nacionalnog projekta potrebno uključiti svekoliku hrvatsku javnost te predlažu osnivanje odbora čiji bi članovi bili predsjednik Sabora, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjednik HAZU-a, predsjednik Matice hrvatske i drugi hrvatski uglednici.
Godine 1493. turski je vojskovođa Jakub-paša provalio sve do Štajerske. Na povratku kod Udbine dočekala ga je hrvatska vojska pod banom Derenčinom i knezovima Ivanom i Bernardom Frankopanom. Turci su 9. rujna hametice porazili hrvatsku vojsku i u tom je porazu teško stradalo hrvatsko plemstvo od Gvozda do Cetine.
Stari su pisci, kako navodi Trpimir Macan u "Povijesti hrvatskog naroda", nazivali taj poraz "prvim rasapom kraljevstva hrvatskog" i posvjedočili da su Turci što odrubili što poodsijecali 10.000 hrvatskih glava i noseva.