Mesić je proces pretvorbe i privatizacije u Hrvatskoj u 1990-im godinama ocijenio "katastrofalnim", napomenuvši da se odvijao u nepovoljnim okolnostima raspada SFRJ, srpske agresije te pada gospodarskih aktivnosti i deindustrijalizacije.
U prilog tvrdnji o promašenosti privatizacije naveo je pokušaj stvaranja gospodarske vlasničke elite od 200 bogatih obitelji koje su, kaže, trebale preuzeti privredu i pokrenuti razvoj gospodarstva. "Oni nisu platili ništa i sve je završilo s katastrofom", ocijenio je Mesić.
Odvjetnike je pozvao da osmisle zakonske izmjene i pravnu praksu kako bi se izgradila pravna sigurnost u Hrvatskoj.
"Ono što se događalo treba mijenjati i revidirati, procesuirati sve nezakonitosti, a u tome odvjetnici imaju što reći", dodao je.
U radnom dijelu HOK-ova skupa o privatizaciji u tranzicijskim zemljama govorili su odvjetnici iz Češke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, suglasivši se u ocjeni da se iz pogrešaka koje su se činile u pretvorbi društvenog u privatno vlasništvo te u procesu privatizacije moraju izvući pouke kako bi se budući privatizacijski procesi odvijali na zadovoljstvo svih sudionika i cijelog društva.
Zagrebački odvjetnik i bivši predsjednik HOK-a Marijan Hanžeković uzroke problema u privatizaciji hrvatskih poduzeća, uz rat, vidi u političkim odlukama kojima se željelo ovladati gospodarskim sustavom, samovolji pri odlučivanju i nadostatku kontrole javnosti, što je, kaže, imalo razarajući učinak za hrvatsko gospodarstvo.
"Mislim da je najviše štete počinjeno pri nastojanju države da pod nazivom pretvorbe ili privatizacije popuni proračunske manjkove te politički i fizički ovlada gospodarstvom. Nije se vodilo računa o tome da je privatizacija trebala biti poticajna za razvoj, a ne isključivo na pokrivanje proračunskih deficita", ocijenio je Hanžeković.
(Hina) xtr yso