Osim fototipskog izdanja originalnog časoslova, koji je tiskan u 500 primjeraka, u komplet je transkripcija časoslova, Monografija "Časoslova opatice Čike" i Kritičko izdanje dvaju rukopisnih časoslova samostana redovnica sv. Marije u Zadru, koje obrađuje Čikin i Većenegin časoslov, kojeg se pak izvornik čuva u Madžarskoj akademiji u Budimpešti.
Monografiju i Kritičko izdanje napisao je Marijan Grgić (1929.-1980.), muzikolog i povjesničar umjetnosti, koji je doktorirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1976. tezom "Časoslov opatice Čike". U disertaciji je obradio podrijetlo i namjenu zadarskoga rukopisa koji se svrstava među najstarije u svijetu.
"Zadarski rukopis stoji negdje na samu početku razvojnog niza prekrasno iluminiranih knjiga, pod raznim naslovima koji se smatraju srednjovjekovnim osobnim časoslovima, knjiga koje su najvećma utjecale na kulturu i pismenost feudalnoga srednjovjekovnog društva. Svojom strukturom i grafičkom tehnikom ti rukopisi prethode službenoj crkvenoj knjizi poznatoj pod nazivom "Breviarum Officii", knjizi koja bitno utječe na kulturno oblikovanje kleričkoga staleža u srednjem vijeku", piše u predgovoru Monografije Marijan Grgić.
Kako je najavljeno, knjige će predstaviti Josip Bratulić, Bonaventura Duda, Josip Kolanović i Igor Zidić.
"Časoslov opatice Čike" objavili su Hrvatski državni arhiv, Kršćanska sadašnjost i Matica hrvatska u Zadru.