U prvoj knjizi mogu se pronaći točni bibliografski podatci o gotovo 30 tisuća članaka objavljenih u više od 900 različitih periodičkih publikacija od dnevnih novina i tjednika do godišnjaka i almanaha. U drugoj je knjizi najvažnije opsežno i razgranato predmetno kazalo koje obuhvaća nekoliko tisuća osoba, dramskih tekstova, kazališnih ustanova, pojava i pojmova vezanih za kazalište.
Akademik Nikola Batušić je istaknuo da se na više od 1500 stranica iznose sve one pojedinosti iz kojih je satkan kazališni život hrvatskoga naroda u vremenskom rasponu od 120 godina.
Bibliografska obradba minulih teatarskih zbivanja prema najmodernijim leksikografskim standardima usmjeravaju korisnike za pojedina teatrološka pitanja, istaknuo je akademik Batušić.
Autori su nezamjetljivi teatrografski podatak pretvorili u nezaobilaznu kulturalnu činjenicu i time povijest hrvatskoga kazališta neizbrisivo ucrtali u zemljovid naše nacionalne kulture, rekao je akademik Batušić.
Urednik svezaka Boris Senker zahvalio je suradnicima na tom obimnom projektu, podsjetivši da je inicijator projekta bio pokojni leksikograf Igor Gostl.
Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan je izrazio zadovoljstvo tiskanjem tih kapitalnih teatroloških izdanja.
Ravnatelj Zavoda Vlaho Bogišić zahvalio je premijeru Sanaderu i članovima Vlade na podršci Zavodu te najavio nekoliko promocija kapitalnih zavodskih edicija - Hrvatske enciklopedije, Hrvatskog biografskog leksikona, Nogometnog leksikona i drugih.
Predstavljanju u Leksikografskom zavodu bili su nazočni i ministar kulture Božo Biškupić i državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Slobodan Uzelac.
(Hina) xta yaz