Autor se predstavio kroz u sedam blokova, kojima objašnjava svoja umjetnička djela, od instalacija, fotografija i performancea do akcija, slika i videa, i stavlja ih u međusobne odnose.
Ta knjiga nije samo dokumentacijski rad, već važna arhiva koja ostaje otvorena za različite interpertacije, rekla je Marina Gržinić, likovna kritičarka, autorica predgovora.
Ona je rađena isto kao što Molnar radi - skromna je čista i precizna, istaknula je Gržinić, dodavši da umjetnikovo djelovanje najviše obilježava odnos prema vremenu i poimanje funkcioniranja različitih tehnologija kroz povijest.
Nazvavši knjigu umjetničkim djelom samim po sebi, s obzirom da ju je umjetnik sam koncipirao, likovni kritičar Marijan Špoljar ocijenio je da je Molnar uvijek težio biti ´drugačiji´.
Molnar se od početka razlikovao od grupacija konceptualista i postkonceptualista u koje su ga kritičari smještali, po tome što se nastojao zadržati na rubu izvan matične orijentacije svojih kolega. To se vidi u odabiru njegovih tema i ambijenata, od kojih je naprepoznatljiviji motiv koji se ponavlja njegovo rodno mjesto Reka pored Koprivnice, dodao je Špoljar.
Marijan Molnar (1951., Reka) diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1976. u klasi Šime Perića. Surađivao je u Majstorskoj radionici Ljube Ivančića i Nikole Raisera, te s umjetnicima okupljenima oko Galerije Podrum i Galerije PM. Imao je dvadesetak samostalnih i pedesetak skupnih izložaba.