U projektu su korišteni podaci o pravosudnim sustavima 30-ak europskih država, za koje su mjerodavne institucije dostavile podatke.
Prema preliminarnim podacima, uspoređujući potrošnju za pravosudni sustav po broju stanovnika, zaključeno je da Hrvatska na godinu izdvaja 30 eura po stanovniku.
Prva na toj ljestvici je Austrija sa 69 eura, Slovenija, primjerice, izdvaja 51 euro, a Francuska 32 eura na godinu po stanovniku. Na zadnjem je mjestu Rumunjska, koja na godinu izdvaja oko pet eura.
Po podacima o broju prvostupanjskih sudova po broju stanovnika, Hrvatska je na trećemu mjestu u Europi, iza Slovenije i Turske.
Po broju sudaca na 100.000 stanovnika, Hrvatska s 41 sucem i Slovenija s 40 sudaca su na samome vrhu.
Primjerice, u Njemačkoj je 25 sudaca na 100.000 stanovnika, u Italiji 12, a u Nizozemskoj 11.
Po broju sudskih službenika, Hrvatska je također u europskom vrhu sa 134 sudska službenika na 100.000 stanovnika.
Više od 100 sudskih službenika na 100.000 stanovnika imaju još samo Makedonija, Srbija i Crna Gora i Slovenija.
Također je provedena analiza o tome koliko traju sudski postupci, te je utvrđeno da je u pravosudnim sustavima europskih država vrlo malo podataka o tome koliko traju pojedini sudski postupci od pokretanja do donošenja konačne odluke.
Postoje uglavnom podaci o trajanju postupka na prvostupanjskome sudu, a zasebno na drugostupanjskome, rekao je dr. Uzelac.
Napomenuo je kako je građanima bitno da znaju "kolika je očekivana duljina postupka u cjelini".
Dr. Uzelac je rekao kako CEPEJ predlaže da se sudski predmeti prate centraliziranim računalnim obradama u pojedinim zemljama, a na taj bi se način točno moglo utvrditi na kojem se mjestu usporava njihovo rješavanje.
Po njegovu mišljenju, "za povećanje efikasnosti sudovanja potrebno je dugoročno i racionalno planiranje kroz analizu usporedbe s europskim indikatorima i rješavanjem predmeta koji nisu sudski u užem smislu u nekim drugim društvenim mehanizmima".
Također je rekao da se "strogo sudskim predmetima drži kaznene i parnične postupke".
Ocijenio je da metodologija vrednovanja rada sudaca po broju riješenih predmeta ne zadovoljava, dodajući da bi trebalo uzeti u obzir težinu i opsežnost pojedinog predmeta. "Kriterije za to trebali bi izraditi sami sudovi", rekao je dr. Uzelac. Istaknuo je i potrebu dodatne izobrazbe sudaca, napominjući da se to posebno odnosi na mlađe suce.
(Hina) xdsil ysp