Presude se donosile bez znanja sudaca!

TROČLANA sudska vijeća koja se nisu sastajala, već su članovi vijeća naknadno saznavali što su i komu presudili, u drugoj polovici 90-ih donijela su 100-njak krivotvorenih presuda, a sudac Vrhovnog suda obustavilo je kazneni postupak protiv blagajnice banke koja je s računa 49 štediša prebacila na svoj račun, doznaje Slobodna Dalmacija.

Šokantne podatke koji potvrđuju da je naše pravosuđe na najnižim granama otkrio je sudac s dugogodišnjim iskustvom, zaštićeni svjedok Slobodne Dalmacije.

Na jednom od većih sudova u državi drugoj polovici devedesetih donijelo se oko stotinjak krivotvorenih presuda u kojima su navedena imena tročlanih sudskih vijeća koja se nikad nisu sastajala. Kako tvrdi nimenovani sudac, neki članovi tih vijeća uopće nisu znali o kojim se predmetima radi, a s presudama "sudskih vijeća", u kojima su i oni ne znajući bili članovi, naknadno su upoznati. Presude su, kako se da zaključiti, pisale daktilografkinje, a članovi "sudskih vijeća" su ih naknadno potpisivali.

"Nisam ni znao za presude. “Upadali” smo u vijeća i samo smo potpisivali rješenja, odnosno presude. Nismo uopće glasali, a bilo je slučajeva za koje uopće nisam znao. Nisam znao o kojem se predmetu radi.“- kaže izvor splitskog dnevnika dodajući da su neke presude donese u vrijeme kad je bio na godišnjem odmoru. Tvrdi da je sve znao predsjednik suda, te da su se presude na ovaj način donosile i na nekim drugim sudovima.

Jedan od sudova koji je sigurno provodio takvu praksu je Županijski sud u Sisku, s čime je bio upoznat i njegov bivši predsjednik a danas aktualni sudac Vrhovnog suda Josip Budinski.

Kako tvrdi neimenovani izvor, Budinski ne samo da je bio sa svime upoznat već je i sam aktivno sudjelovao i u donošenju krivotvorenih presuda.

Sudac Budinski odigrao je ključnu ulogu na donošenje "presude" sisačkog Županijskog suda kojom se obustavlja kazneni postupak protiv svojedobno okrivljene Marije Korečić, bivše blagajnice Sisačke banke-filijala Petrinja. Korečić je bila okrivljena da je dok je radila u Sisačkoj banci u Sisku, od 29. prosinca 1992. godine do 21. rujna 1995. godine, "počistila“ račune 49 štediša, uglavnom srpske nacionalnosti. Oko 150, 000 kuna Korečić je internim nalogom prenjela na svoj tekući račun.

Nakon obavljene istrage koju je donio današnji predsjednik Županijskog suda u Sisku Danko Kovač , dolazi do neočekivanog obrata koji rezultira prijedlogom istražnog suca Kovača izvanraspravnom vijeću Županijskog suda u Sisku da se u slučaju okrivljene Korečić primijeni Zakon o općem oprostu i obustavi njezin daljni progon. Istražni sudac Kovač je primjenu Zakona o općem oprostu predložio, kako je tvrdio, na traženje okrivljene, no to nije točno jer ne postoji takav zahtjev okrivljene Korečić.

Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Sisku koje se, što je posve sigurno, nikad nije sastalo, a član kojega je bio i Budinski, prihvaća prijelog istražnog suca Kovača i 12. kolovoza 1997. godine donosi rješenje kojim se obustavlja kazneni postupak protiv okrivljene Marije Korečić.

Jedan od većih “bisera” koji se navodi u obrazloženju krivotvorene presude je onaj da je Sud, "razmatrajući okolnosti u kojima je i osobne motive zbog kojih je okrivljena počinila djela za koja se tereti, utvrdio da su kaznena djela počinjena u svezi s agresijom, oružanom pobunom i oružanim sukobima u Republici Hrvatskoj".

Nadalje, navodi se da je Korečić djelo počinila prema osobama srpske nacionalnosti, ogorčena na njihovu agresiju, oružanu pobunu i na sve ono što su tijekom agresije, oružane pobune i oružanih sukoba počinili hrvatskom narodu pa i njoj osobno.

Na upit o slučaju Korečić, Slobodna Dalmacija niti nakon dva mjeseca nije dobila odgovor. Upit je 13. svibnja proslijeđen i odlazećem predsjedniku Vrhovnog suda Ivici Crniću, ali niti od njega odgovora nema.

U navedenim slučajevima kada suci krđše zakone i(li) zloupotrijebljavaju položaje i ovlasti predviđena je kazna zatvora do pet godina. Osim toga, presude koje su donesene bez sazivanja sjednica sudskih vijeća smatraju se kao da nikad nisu ni donesene te faktički ne postoje, odnosno pravno su ništavne.

Pročitajte više