Profesorica međunarodnih odnosa s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) Đana Luša jučer je na N1 televiziji komentirala uspon AfD-a u Njemačkoj, pogreb Ratka Mladića u Beogradu i rat u Ukrajini.
Napomenula je da pobjedu AfD-a u Saskoj-Anhaltu treba promatrati na pokrajinskoj, državnoj i europskoj razini. "Ako gledamo pokrajinsku razinu, činjenica je da je prvi put nakon kraja Drugog svjetskog rata u Njemačkoj pobijedila ekstremno desna stranka, što sigurno šalje određenu poruku", navela je.
Naglasila je da se radi o pokrajini u istočnoj Njemačkoj te da je AfD tijekom kampanje snažne političke poruke gradio upravo na pitanjima migracija, ekonomije, školskog sustava i sigurnosti.
"BSW je spreman u nekim pitanjima podržati AfD"
Što se tiče državne razine, Luša smatra da AfD-ova pobjeda predstavlja snažnu poruku CDU-u i kancelaru Friedrichu Merzu. Podsjetila je kako AfD u svom ovogodišnjem manifestu kao krajnji cilj postavlja osvajanje državne vlasti.
"Činjenica je da već godinama svjedočimo jačanju krajnje desnice, što može biti indikativno, posebice pred predsjedničke izbore u Francuskoj sljedeće godine", ustvrdila je.
Ključno je pitanje hoće li druge njemačke stranke zadržati "protupožarni zid", odnosno odbiti suradnju s AfD-om. Luša potencijal za određenu suradnju vidi kod Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koji se s AfD-om, unatoč velikim političkim razlikama, podudara oko nekih pitanja, među kojima su migracije i odnos prema ratu u Ukrajini.
"BSW je spreman u nekim pitanjima podržati AfD i time bi AfD mogao vladati u samoj pokrajini", predviđa Luša. Ocijenila je da je izborni rezultat u svakom slučaju "veliki uspjeh Alternative za Njemačku i radikalne desnice".
"Mladić je osuđeni zločinac i tako se treba tretirati"
Zatim je govorila o pogrebu Ratka Mladića. "Poruka je da Srbija nije, nažalost, prošla kroz katarzu. Svi koji smo živjeli u to vrijeme, a i buduće generacije, svjesni su zločina koje je počinio Ratko Mladić, koji je osuđeni zločinac i tako se treba tretirati", istaknula je.
Kazala je kako je posebno zabrinjava način na koji je dio građana dočekao Mladićevo tijelo, kao i poruke koje su se širile društvenim mrežama. "Smatram da nitko normalan, ako tako mogu reći, ne može tako govoriti o nekome tko je zapovijedao genocidom koji je počinjen u Srebrenici", poručila je.
Kritizirala je prvotnu reakciju Europske unije, ocijenivši je "iznimno mlakom", ali je pozdravila naknadnu izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
"Jednostavno, ovakav način ponašanja i djelovanja u politici treba osuditi i vlasti u Srbiji trebaju se zapitati na koji se način ponašaju u trenutku kada aspiriraju članstvu u Europskoj uniji. Može li buduća članica Europske unije na ovakav način dočekivati ratnog zločinca", upozorila je. Tvrdi da prisutnost državnih ministara i vojne počasti na pogrebu predstavljaju ozbiljan problem.
"Još neko vrijeme ćemo svjedočiti nemilim scenama iz Ukrajine"
Što se tiče rata u Ukrajini i novih diplomatskih napora, Luša je priznala da od aktualnih razgovora ne očekuje velike pomake. "Ne očekujem pomak jer se nalazimo u jednoj bezizlaznoj situaciji. Ciljevi jedne i druge strane, interesi jedne i druge strane, na istim su pozicijama već dugo", navela je.
Kao ključne probleme za Ukrajinu vidi rusku nadmoć u ljudstvu i naoružanju, prebacivanje većeg dijela tereta potpore Ukrajini sa Sjedinjenih Država na europske države te zasićenje ratom.
"Sve to stvara jedan paket u kojem je Ukrajina zapela u toj geopolitičkoj igri velikih sila. Pretpostavljam da ćemo još neko vrijeme svjedočiti ovakvim nemilim scenama iz Ukrajine, možda i 2027. godine, gdje najveću žrtvu podnosi ukrajinsko stanovništvo", kazala je.
"Aneksija četiri pokrajine bi značila poraz za Ukrajinu"
Na pitanje o mogućnosti da Rusija u eventualnom mirovnom sporazumu zadrži okupirane ukrajinske teritorije, Luša je odgovorila da bi takav scenarij bio iznimno opasan presedan. "To bi prije svega bio poraz za Ukrajinu. Vi pet godina snosite tolike ljudske i materijalne žrtve da biste se onda svojevoljno odrekli četiri vlastite pokrajine. To bi bilo i jest kršenje međunarodnog prava", naglasila je.
Uvjerena je da bi priznanje ruske aneksije imalo posljedice koje nadilaze sam rat u Ukrajini. "Ako priznate aneksiju te četiri pokrajine, u budućnosti se više ne možete pozivati na teritorijalnu suverenost bilo koje samostalne države", napomenula je.
Ponovila je da se sukob već dugo nalazi u svojevrsnoj pat-poziciji i da će ga biti vrlo teško riješiti bez ustupaka jedne od strana. "Rusija je nuklearna sila koja ima svoj potencijal odvraćanja i koja nije rekla svoju zadnju riječ u ovom ratu. Mislim da će se sukob, nažalost, prolongirati", rekla je.
Na kraju razgovora komentirala je istodobno postojanje nekoliko velikih svjetskih sukoba.
"Ne bih išla tako drastično da kažem da ulazimo u 3. svjetski rat, ali činjenica je da sve ovo čemu svjedočimo - rat u Iranu, rat u Ukrajini i druga potencijalna žarišta - jest vođenje tog svjetskog rata, ali na drugi način, nekonvencionalnim metodama i metodama na koje nismo bili navikli za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Možemo reći da se nalazimo u stanju permanentnog rata", zaključila je.