NOVA biciklistička staza u Deželićevoj ulici jedna je od tema o kojima ovih dana bruji Zagreb. Gradska vlast gradonačelnika Tomislava Tomaševića suočena je s nizom kritika zbog ovoga poteza, a čini se i da svatko u Zagrebu ima svoje mišljenje o novoj biciklističkoj stazi.
Sve je započelo 23. kolovoza, kad je dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet predstavio radove na biciklističkoj infrastrukturi u gradu istaknuvši da uskoro kreću tri projekta kojima će se povećati broj biciklističkih ruta i staza.
Dogradonačelnik Korlaet krajem kolovoza predstavio tri projekta
>> Korlaet: S tri projekta poboljšava se biciklistička infrastruktura Zagreba
Jedan od projekata je, istaknuo je Korlaet na redovnoj konferenciji za novinare, uvođenje dviju biciklističkih traka u Prilazu Gjure Deželića.Njihovim uvođenjem od tri kolne trake u ulici, dvije će biti namijenjene automobilima, a jedna biciklistima, rekao je dodavši da se završetak radova očekuje početkom rujna.
U sklopu projekta Greenway, također u rujnu, počinju radovi na prvoj etapi te staze, koja će se na 1.7 kilometara protezati između Blata i Jadranskog mosta.
Grad Zagreb: Potreban je određeni vremenski period da se vozači priviknu
I doista, uskoro nakon toga počeli su radovi u Deželićevoj ulici. Index se u povodu toga obratio Gradu Zagrebu.
"Prometnim elaboratom za uspostavu površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa na području Gradske četvrti Donji grad iz travnja 2019., a koji je u jednom dijelu već realiziran na terenu, bilo je predviđeno i ukidanje sjeverne prometne trake na Prilazu Gjure Deželića kako bi se na istu izmjestio parking za motorna vozila, čime se dobiva prostor za obilježavanje biciklističke trake na sjevernom nogostupu", poručili su iz Grada.
Kažu da je "navedena ulica s tri prometne trake u smjeru istoka prometno slabo opterećena" pa "nije bilo prepreke za uspostavom biciklističke staze, a sve uz zadržavanje jednakog broja parkirališnih mjesta i dvije prometne trake koje zadovoljavaju prometnu potražnju".
"Kao i kod svake nove regulacije prometa, potreban je određeni vremenski period da se vozači s njom upoznaju i na istu priviknu. Stoga apeliramo na korištenje parkirališnih mjesta unutar za to predviđenog prostora označenog horizontalnom prometnom signalizacijom, dok će ovaj Ured pratiti stanje na terenu te, prema potrebi, poduzimati dodatne mjere za poboljšanje prometne situacije u navedenoj ulici", rekli su iz Grada Zagreba za Index.
Period prilagodbe je u tijeku, problemi su očiti
Doista, period privikavanja traje, a zasad stvari i ne idu baš najbolje. Kako se vidi na fotografijama koje je objavio Index, dosta vozača parkira automobil tako da blokira biciklističku stazu pa biciklisti svejedno moraju voziti po dijelu namijenjenom pješacima.
>> FOTO I VIDEO Ovako danas izgleda nova biciklistička staza u Zagrebu
Drugim riječima, zasad nova biciklistička staza u Deželićevoj ulici nije zaživjela na pravi način. Pitanje je i koliko će biti korištena tijekom zimskih mjeseci.
Ševrović: Nisu riješili ključni problem u Deželićevoj, a to je dolazak djece u vrtić
O promjenama u Deželićevoj ulici razgovarali smo s docentom Markom Ševrovićem s Fakulteta prometnih znanosti. On je jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za ovu tematiku i voditelj Zavoda za prometno planiranje na tom fakultetu.
"Nisu riješili ključni problem Deželićeve ulice, a to je vrtić. Deželićeva ima tri trake, ali ujutro zapravo ima dvije trake jer se jedna koristi kako bi se dijete odvelo u vrtić. Ti ljudi će sada blokirati promet pa ćemo u Deželićevoj u određeno vrijeme dana imati samo jednu traku. Morali su tu napraviti ugibalište na kojem bi ljudi mogli ostavljati djecu za vrtić. U Deželićevoj su dovoljne dvije trake za aute, problem je što nema mjesta za stati kako bi se djecu ostavilo u vrtić, pa to onda blokira cijelu jednu traku. Dakle, s tri trake ćemo doći na dvije, a de facto na jednu zbog situacije s vrtićem koja nije riješena", kaže na početku razgovora ovaj prometni stručnjak.
Ševrović ističe da u Zakonu o sigurnosti prometa stoji da se takve stvari moraju raditi na temelju Prometnog elaborata.
"Raditi bez elaborata je protuzakonito", naglasio je.
Tomaševićeva vlast radi po Bandićevom prometnom elaboratu
Gradske se vlasti pozivaju na Prometni elaborat pod nazivom Uspostava prometnih površina za zajedničko odvijanje biciklističkog i motornog prometa na području Gradske četvrti Donji grad (sharing), koji je objavljen krajem 2018. godine i nastao je u eri Bandićevog upravljanja Zagrebom.
Ševrović je pregledao taj elaborat i ostao šokiran.
"Prvi problem Prometnog elaborata je što je na razini lošijeg seminarskog rada. To je elaborat koji je ispod svake razine. Nije napravljen ni pregled postojećeg stanja. Mjere koje su predložene nemaju smisla, a to vidite i kad dođete na teren", kaže.
"U elaboratu uopće nisu nacrtani parkinzi i slični detalji. Ovo što je crtano na terenu izgleda da je rađeno iz glave jer toga u elaboratu nema", nastavlja. Pita se je li ovakav elaborat uopće u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cesti.
Prometni stručnjak Ševrović dodaje kako se iz samog elaborata vidi da to ima neku cjelinu jer je obuhvaćen širi dio grada, ali da to znači da je ovo što se sada napravilo u Deželićevoj ulici parcijalno.
"Sumnjam da će biciklisti koristiti tu novu dijeljenu stazu koja ide u smjeru istoka prema gradu, kao što ne koriste ni onu koja je nacrtana u Zvonimirovoj ulici. Vozim se Zvonimirovom svaki dan i nisam još vidio bicikliste koji koriste tu rutu iako je oznaka nacrtana prije, čini mi se, više od godinu dana", kaže.
Elaborat nasuprot Pravilniku o biciklističkoj infrastrukturi
Elaborat iz 2018., po Ševrovićevom mišljenju, jednostavno nije dobra podloga za bilo kakve intervencije u prometu.
"Postoji Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, a prometni elaborat koji sada koristi Grad Zagreb nije u skladu s tim pravilnikom. Biciklističke staze iz elaborata nemaju one zaštitne elemente koje bi trebale imati da bi biciklistički promet bio siguran. Koliko vidim, nema onih minimalnih pola metra razmaka u odnosu na parkirane automobile. Nisam siguran jesu li se uopće i držali do kraja ovog prometnog elaborata, koji je sam po sebi upitan. Kante su već danas na biciklističkoj stazi", objašnjava.
Dodaje i da je još jedan problem to što u elaboratu nema brojanja prometa.
"Svaki bi elaborat na temelju toga trebao imati i prognozu prometa koji će se događati nakon promjena", napominje.
"Oni sada provode Bandićev elaborat tamo gdje je to najlakše i pričaju o nekim velikim promjenama. Tko je tu lud? Ovakav elaborat se napravi za mjesec dana, a dobar elaborat treba prije imati neku stručnu podlogu u smislu plana ili strategije", smatra Ševrović.
Njemu nije jasno što zapravo želi postići Grad Zagreb.
"Nemoguće je sve napraviti odjednom. No nije li ista ova gradska vlast najavila da će Masarykova postati pješačka zona? Hoće li bicikle pustiti u pješačku zonu?" pita se.
"Mi jednostavno nemamo dovoljno prostora"
Zanimalo nas je kakav je uopće spomenuti Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi.
"Vrlo dobar, dao bih mu 9 od 10 što se tiče toga kako je napisan. No njegov je problem to što mi u stvarnosti jednostavno nemamo dovoljno prostora. Taj Pravilnik je vrlo darežljiv prema biciklistima, ali ako nešto date njima, onda morate uzeti nekom drugom jer prostor je ograničen. U praksi je taj Pravilnik ponekad jednostavno neprovediv bez značajnih kompromisa", kaže.
Ševrović smatra da je dobro što Grad Zagreb pokušava uvesti neke promjene, "pa i nasuprot spomenutom pravilniku, ali to što rade neće funkcionirati".
"Deset puta bolje bi bilo da su jednostavno autima u Deželićevoj uzeli jednu traku i dali je biciklistima", dodaje Ševrović i napominje da je to trend u ostatku Europe.
Što je s biciklističkim stazama izvan centra Zagreba?
On bi prvo riješio biciklističke staze izvan centra Zagreba.
"Još jedan krucijalni problem u Zagrebu su biciklističke staze na obodima grada i šireg centra. Vi ne možete doći do centra biciklom. Mi nemamo brze gradske autoceste za bicikle. Nije realno očekivati da će se netko s Britanca voziti do Kvatrića biciklom zato što je ta ruta već odlično prometno povezana. Tu nema gužve, tu tramvaj ide nesmetano. Zagrebu ne trebaju biciklističke staze u centru, već po ostalim kvartovima. One koje postoje nisu dobro realizirane, još jednom navodim primjer Zvonimirove, ali i Krapinske ulice, koja je u zapadnom dijelu grada", objašnjava Ševrović.
"Gradska vlast kaže da im je cilj povećati udio biciklista u prometu. Svaka čast, ali to se na ovaj način neće dogoditi", smatra.
"Zagreb nije Amsterdam"
Ovaj prometni stručnjak upozorava da se rješenja iz, primjerice, Amsterdama ne mogu samo tako kopirati u Zagrebu.
"Primjerice, imaju li biciklisti svoj zeleni val? Ili se od biciklista koji izađu iz Deželićeve ulice očekuje da svakih 100 metara stanu na semaforu? Važno bi bilo omogućiti da biciklist ne mora silaziti s bicikla, da može proći, recimo, 5 kilometara u komadu. Dok je tako, neće ljudi iz auta prijeći na vožnju bicikla", predviđa Ševrović.
"Iluzorno je očekivati da će ubuduće pola Zagreba ići na posao biciklom. Nije Zagreb Amsterdam. Pogledajmo samo klimatološki - mi imamo hladne zime i vruća ljeta, dakle raspon temperature je od -20 do +40. Nerealno je očekivati u Zagrebu da će ljudi u 40-ima i 50-ima dolaziti znojni ili mokri biciklom na posao, za takvo nešto se treba educirati cijela generacija mladih kako bismo to imali u budućnosti", objašnjava.
Za kraj razgovora pitamo Ševrovića što predlaže, odnosno kako bi on pristupio rješavanju zagrebačkih prometnih problema.
"Za početak bi trebalo napraviti dobru analizu da se vidi uopće gdje postoji potencijal za biciklistički promet. Mi sada crtamo staze tamo gdje se može, a ne tamo gdje se treba. Potrebno je definirati i koncept razvoja biciklizma u Zagrebu jer nije samo biciklizam ići od sjevera prema jugu ili od istoka prema zapadu. Prvo, dakle, treba riješiti te kvartovske staze i spojeve na terminale javnog prijevoza, osigurati mjesta za ostavljanje bicikala i slično", kaže.
Budućnost je u ulaganju u željeznički promet
Podsjeća i da je Zagreb jedan od rijetkih gradova koji nema Plan urbane mobilnosti. "To je katastrofa. Takve planove imaju i razni mali gradići", ističe. Za razliku od aktualne gradske vlasti, Ševrović smatra da je željeznički promet ključan za budućnost Zagreba.
"Moje mišljenje je da u Zagrebu treba najviše ulagati u željeznički promet. To bi riješilo najveći dio problema. Nije loše što gradske vlasti potiču ljude na manje korištenje automobila, ali ne nude dobro zamjensko rješenje", kaže Marko Ševrović.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.